Albanija najavljuje manji deficit

Sali Berisha: Mi ne ignoriramo krizu oko nas (EPA)
Sali Berisha: Mi ne ignoriramo krizu oko nas (EPA)

Vlada Albanije je za 2012. godinu predvidjela smanjenje budžetskog deficita na tri posto ukupnog bruto društvenog proizvoda (BDP) i privredni rast od 4,3 posto, uprkos dužničkoj krizi u zemljama glavnim trgovinskim partnerima, Italiji i Grčkoj.

Kako prenosi Reuters, budžet koji je usvojen u Tirani u subotu glasovima 74 poslanika vladajuće koalicije poslije cjelodnevne žestoke rasprave, mnogo je optimističniji od procjena Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke (SB) od 1,5, odnosno 2 posto.

Za ovu godinu je vlada premijera Salija Berishe predvidjela privredni rast od četiri posto i deficit od 3,5 posto BDP-a.

Privredni rast u Albaniji je protekle tri godine svjeden na tri posto u prosjeku, zbog globalne finansijske krize i slabijih ekonomskog performansi, dok je javni dug države najviši na Balkanu i iznosi 59,4 posto BDP-a.

Takav nivo javnog duga, po SB-u, znači da je albanska privreda najranjivija u regionu, budući da taj iznos više nego dvostruko nadmašuje godišnje prihode zemlje.

Oko milion Albanaca, u zemlji s oko tri miliona žitelja, radi u Italiji i Grčkoj, ali je taj vrijedan izvor prihoda sada ugrožen zbog krize u zoni eura.
Doznake su sa vrhunca od oko milijardu eura u 2007. godini opadale narednih godina u prosjeku za 7 do 10 posto.

Solidan bankarski sistem

“Mi ne ignoriramo krizu oko nas, ali ćemo učiniti sve da očuvamo makroekonomske indikatore i svakog mjeseca obezbijedimo sredstva za oko 800.000 porodica u Albaniji”, izjavio je u parlamentu premijer Berisha iz vladajuće Demokratske stranke.

On je govorio uoči nacionalnih praznika u Albaniji, 28. novembra, koji je Dan nezavisnosti, i 29. novembra, Dana oslobođenja.

Budžetom je predviđeno da sredinom 2012. godine porastu državne plate i penzije, mada porezi neće biti povećani.

U 2010. i 2011. godine, je prema Reutersu, u Albaniji u revizijama budžeta sredinom godine obuzdana potrošnja zbog smanjenih prihoda.
Za 2012. godinu su predviđeni državni prihodi od oko 2,3 milijarde eura, 8 posto više od očekivanih u ovoj godini, ili 25,5 posto BDP-a.

Izdaci za 2012. godinu će biti oko 2,5 milijardi eura, ili 28,5 posto BDP-a.

Budžetom je predviđeno da sredinom 2012. godine porastu državne plate i penzije, mada porezi neće biti povećani

Reuters navodi kako, uprkos vladinim uvjeravanjima da budžet za 2012. godinu uzima u obzir pogoršavanje ekonomskih prilika u eurozoni, MMF smatra da je predviđeni rast prihoda optimističan.

SB je, pak, upozorila da će kriza u eurozoni pogoditi albansku trgovinu, investicije iz inostranstva i doznake sugrađana koji rade u tuđini.
Također je ukazano na činjenicu da je preko trećine kapitala u albanskim bankama kontrolirana iz Italije i Grčke.

Albanski ministar finansija Ridvan Bode je primijetio da je smanjena štednja dodatni rizik po nacionalnu privredu, ali je istovremeno konstatiralo da je bankarski sistem solidan, likvidan i s dovoljno kapitala.

Privlačna za investicije

Prema ocjeni Privredne komore Srbije (PKS), Albanija, svojevremeno najzatvorenija zemlja u Evropi, od ranih 1990-tih je preinačila strogo centraliziranu državu i zabilježila značajan privredni rast, uglavnom zbog oporavka poljoprivrednog sektora podstaknutog ubrzanom privatizacijom i reformama.

Posljednjih godina u Albaniji je vidljiv dinamičan razvoj privatnog sektora, naročito u sektorima usluga, građevinarstva, saobraćaja i turizma, prenosi Tanjug.

PKS navodi da je poljoprivreda u Albaniji veoma interesantna za strane investitore, posebno iz Italije, Grčke, Holandije i Švicarske, koji su zaposjeli oko 45.000 hektara obradivog zemljišta, uglavnom za gajenje voća i povrća.

Turizam je u ekspanziji i također je izuzetno atraktivan sektor za strane ulagače, a najveći investitori u ovom sektoru su iz Italije, Grčke i Njemačke.

Potencijali albanske privrede leže i u značajnim rezervama nafte i gasa, pismenoj i jeftinoj radnoj snazi.

Otežavajuće okolnosti su veoma mala preduzeća, zastarjele mašine i tehnologije, nedostatak kapitala, nedostatak menadžerskih, marketinških i drugih znanja, nedostatak informacija o stranim tržištima.

Albanija, koja je u aprilu 2009. godine podnijela zahtjev za prijem u Evropsku uniju (EU), potpisala je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) s EU u junu 2006. godine, a potom i “međusporazum”, koji predviđa potpuno uzajamnu slobodnu trgovinu u periodu od 10 godina.

Izvor: Agencije


Više iz rubrike EKONOMIJA
POPULARNO