Sarkozy vrši pritisak na Merkel

Francuska vrši pritisak na Njemačku da odlučno zaustavi metež na tržištu obveznica eurozone zbog kojeg rastu sumnje o preživljavanju jedinstvene valute.
Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy sastao se sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel i novim italijanskim premijerom Marijom Montijem u Strazburu u četvrtak, tržeći nagodbu između njemačkog zahtjeva da se promijeni sporazum EU i uvede veća fiskalna disciplina u državama eurozone i zahtjeva za finansijsku pomoć Evropske centralne banke.
Francuski zvaničnici nadali su se da će Berlin popustiti i dozvoliti da će centralna banka imati veću ulogu, nakon neuspjele aukcije obveznica u srijedu, koja je pokazala da su investitori oprezni čak i u ekonomski najsigurnijoj evropskoj zemlji.
„Hitno je potrebna intervencija banke. Pričat ćemo o tome u Strazburu“, rekao je Alain Juppe, francuski ministar vanjskih poslova prije sastanka tri najveće ekonomske sile eurozone u Francuskoj.
„Mislim i nadam se da će se mišljenje promijeniti, te da banka treba odigrati ključnu ulogu da se vrati povjerenje“, rekao je Juppe.
Propala aukcija
Njemačka odluka da proda desetogodišnje državne obveznice u vrijednosti od šest milijardi eura pred sastanak tri najveće ekonomske sile u eurozoni izazvala je strah na tržištu da je evropska dužnička kriza ozbiljno ugrozila i Berlin.
Zbog sve veće krize, Njemačka nije mogla naći kupce za skoro pola desetogodišnjih obveznica koje su stavljene na prodaju, zbog čega je desetogodišnji nivo zaduživanja ove ekonomske sile eurozone premašio Sjedinjenje Američke Države po prvi put od oktobra.
„To je potpuna katastrofa“, izjavio je za Reuters strateg Marc Ostwald iz londonske brokerske kuće Monument Securities.
Nakon slabe prodaje obveznica, vrijednost eura je pala, a evropske dionice skliznule su na najniži nivo u sedam sedmica.
Glasnogovornik ministra finansija Njemačke Wolfganga Schaeublea rekao je da aukcija ne ukazuje na činjenicu da vlada ima finansijskih problema.
Međutim, predstavnik agencije za kreditni rating Standard & Poor's David Beers izjavio je u Dublinu da bi Berlin, kao finansijski spasilac ugrožene eurozone, sada mogao preispitati raniji stav da ne prihvata sveobuhvatno rješenje za dužničku krizu zajedničke ekonomske zone.
„Dužnička kriza kopa sve veću rupu, kao crv, i sada je stigla do Njemačke“, izjavio je za Reuters euroskeptik Frank Schaeffler, njemački član parlamenta iz redova stranke Slobodni demokrati (FDP), koalicionog partnera u vladi Angele Merkel.
Ugrožena eurozona
Njemačka prodaja obveznica došla je nakon što je većina vodećih ekonomista i bivših zakonodavaca koje je anketirao Reuters zaključilo da eurozona vjerovatno neće preživjeti dužničku krizu u sadašnjem obliku.
Većina anketiranih ekonomista smatra da je za rješenje krize potrebno da centralna banka postane posljednje utočište zajmotražioca, ili da kupi ogromne količine državnih obveznica zemalja eurozone u zamjenu za obaveznu fiskalnu itegraciju.
Evropski investitori također su zabrinuti izvještajima da Belgija traži od Francuske da isplati više novca u fond spasa propale banke Dexia, vrijedan 90 milijardi eura.
Agencija za kreditni rejting Fitch Ratings izdala je specijalni izvještaj o Francuskoj, u kojem je zaključila da je zbog novog slabljenja privrede, ovoj zemlji ostalo malo prostora da zavede ekonomski red i izbjegne smanjenje svog odličnog AAA kreditnog rejtinga.
Različiti stavovi
Njemačka, još uvijek najjača ekonomska sila u eurozoni, do sada je izbjegla tržišne potrese ali njena dugogodišnja ekonomska stabilnost zavisi od smanjenja deficita u zemljama trgovinskim partnerima.
Francuska sastanak tri ekonomske sile smatra bitnim, dok je Monti izjavio za AFP da je to „vrlo neformalna radna posjeta bez dnevnog reda“.
Italija, koja je opterećena dugom u vrijednosti od 1.9 hiljada milijardi eura, je kritizirala ono što je zamjenik centralne banke Fabrizio Sacommani nazvao dominacijom Francuske i Njemačke u rješavanju finansijskih problema eurozone.
Francuska i Njemačka imaju potpuno različite stavove o izlasku iz krize.
Francuska, kao i mnoge druge članice eurozone, smatra da bi, ako centralnoj banci bude dozvoljeno da isplati državne dugove, zbog njenih skoro neograničenih resursa konačno prestalo tržišno spekuliranje o mogućim bankrotima.
Ali Njemačka se boji hiperinflacije, te oštro protivi ikakvim mjerama kojima bi bilo odobreno štampanje novih eura i potkopavanje mandata banke okrenute smanjivanju inflacije.
Njemačka se drži dogovora postignutog u Briselu krajem oktobra, kojim bi se proširila moć i povećao kapital Evropskog fonda za finansijsku stabilnost, koji je zamišljen kao fond spasa, ali se pokazao premalim da zaštiti Italiju.
Izvori: Al Jazeera i agencije