Austrija štednjom protiv zaduživanja

Da bi se održao bonitet Austrije, vlada u Beču je donijela odluku o izbjegavanju daljeg zaduživanja.

Pokrajine i općine, prema toj odluci, trebaju se pridržavati striktnog kursa štednje.

Pod pritiskom dužničke krize u Evropi i opasnosti da Austrija izgubi svoj visoki bonitet, kancelar Werner Feiman i vicekancelar Michael Spindelegger postigli su dogovor da godišnji strukturalni deficit ne smije preći 0,35 posto bruto društvenog proizvoda (BDP) od 2017. godine i da to bude unijeto u Ustavu.

Feiman je objasnio da ova mjera predviđa smanjenje strukturalnog deficita od dvije milijarde eura godišnje do 2020.

To, kako je dodao, znači štednju, koja će biti prije svega preduzeta u administraciji, kao i prevremenih penzija.

Izbjegavanje daljeg zaduživanja, prema mišljenju vlade, treba biti signal finansijskim tržištima i agencijama za rejting da Austrija ne želi čekati dostizanje kriznog nivoa da bi reagirala.

Njemački model

Feiman je podvukao da će usvojene mjere biti unijete u Ustav, po uzoru na njemački model.

On je objasnio da se time osigurava suvereni prostor za djelovanje Austrije, smanjuje zavisnost od finansijskog tržišta, kao i primjenjuju najnoviji zaključci šefova vlada eurozone.

Smanjenje deficita, kako je dodao, treba provesti kroz povećanje prihoda, kao i smanjenjem izdataka.

Mjere se unose u Ustav kako bi se izbjeglo da se tokom predizborne kampanje daju nerealna očekivanja.

Trenutno zaduženost Austrije iznosi oko 75 posto BDP-a, a Evropska unija (EU) “dozvoljava” 50 posto.

Mjerama štednje Austrija želi dosći ispod granice od 60 posto koju predviđa EU.

Izvor: Agencije