Veliki jubilej SFF-a: Tri decenije filmske magije

Tri decenije nije mali jubilej za ekonomski razvijenije zemlje i mnogo naprednija društva nego što je poslijeratno bosanskohercegovačko. Trideset godina kontinuiranog rada i djelovanja moglo bi se opisati i kao svojevrstan fenomen, što Sarajevo Film Festival i jeste, jer je ta najveća smotra filmova u jugoistočnoj Evropi i nastala kao jedan prkosan i nevjerovatan poduhvat.

„Pred kraj četverogodišnje opsade Sarajeva, sa željom da se pomogne obnova civilnog društva, te tako održi kosmopolitski duh Grada, 1995. godine Obala Art Centar pokreće Sarajevo Film Festival.“

Ova rečenica kondenzira mnogo volje i emocija s kojima je pokretano prvo festivalsko izdanje, ono početno i izvorišno iz kojega će poteći mnoge rijeke lijepih događaja i izvrsnih filmskih zbivanja. Još uvijek pod opsadom, Sarajevo je bilo domaćin festivala koji je odražavao sve pozitivne civilizacijske vrijednosti.

Grad i država, koji su upravo preživjeli najgoru traumu u svojoj dugoj historiji, odlučili su poslijeratnu obnovu usmjeriti u više pravaca, što je bilo neophodno, a jedan od tih rukavaca bila je kulturna reafirmacija zemlje. Sarajevo Film Festival savršeno se uklapao u takva nastojanja i nije trebalo proći mnogo vremena da festival postane mjesto susreta najvažnijih filmaša ratom razrušene regije i svih filmskih sanjara i vizionara koji su dolazili iz svih krajeva svijeta.

Bogata kinematografska tradicija

S dugom i bogatom kinematografskom tradicijom bilo je logično da glavni bosanskohercegovački grad pokrene filmski festival, a energija ratnog otpora dala je unikatan pečat koji je ostao prepoznatljiv do današnjih dana.

Već tokom prvih godina Sarajevo su posjetila „mnoga slavna filmska imena“, a susreti filmskih profesionalaca i građana Sarajeva, u opuštenim, neformalnim i iskrenim druženjima bili su ključno emotivno mjesto koje je SFF izdvajao od festivala sličnog prikazivačkog formata i obima.

Gosti festivala, bilo da je riječ o glumcima kakvi su Steve Buscemi ili Willem Defoe ili režiserima poput Abela Ferrare ili Wima Wendersa, doživljavali su Sarajevo i njegov festival kao posebno mjesto u svojim umjetničkim karijerama. Nije to bio festival na koji se dolazilo zbog profesionalne afirmacije ili iz pobuda kakva je čisti karijerizam, dolazak u Sarajevo bila je za sve te autore i umjetnike jedna vrsta umjetničke avanture. Dolazili su na mjesto koje je nadmašilo geografiju svoje topografske datosti i postalo mitsko mjesto savremene historije.

Sarajevo nije bio običan grad, to je bio grad koji je preživio najdužu opsadu u modernoj historiji i pri tome grad koji je uspio kreirati potpuno drugačiji filmski festival, kako su mnogobrojni gosti i učesnici rado opisivali festivalska dešavanja i festivalsku atmosferu.

Nakon početnog perioda u kojem je festivalskim djelatnostima prevladavao prikazivački pristup Sarajevo Film Festival širi polje svojih djelatnosti i uskoro postaje centralno mjesto za promociju filmova i filmskih projekata iz regije jugoistočna Evropa.

Osim toga, početkom novog milenija SFF biva uvršten u ekskluzivnu grupu od 11 festivala koji nominiraju filmove za nagradu „Najbolji evropski kratki film“. Iste godine festivalski pobjednik, film Ničija zemlja dobija najveću nagradu u svijetu filma, Oscar Američke filmske akademije, čime festival potvrđuje renome mladog, ali živog i kreativno potentnog festivala.

Raznovrsni programi

U istom desetljeću Sarajevo Film Festival, po uzoru i u saradnji s Berlinaleom pokreće program Sarajevo Talents. To je program koji djeluje kao komunikacijska platforma na kojoj se promovišu mlade snage i nadolazeće nade industrije.

Program CineLink jedan je od najvažnijih segmenata festivala, a baziran na razvoj „projekata u povoju“ njegov cilj je prepoznavanje potentnih filmskih priča i produkcijska podrška.

Naglasak se stavlja na mlade filmske autore, producente i režisere koji imaju priliku predstaviti svoje sineaističke projekte, a cilj cijelog programa je da se regionalna produkcija predstavi međunarodnim distributerima, TV-kupcima i ljudima zaduženim da kreiraju festivalske programe širom svijeta.

Najvažniji segment Sarajevo Film Festivala svakako je dodjeljivanje nagrade „Srce Sarajeva“ u četiri takmičarske selekcije – igranog, dokumentarnog, kratkog i studentskog filma. Nagrada je postala prepoznatljiv brend u filmskom svijetu, a nagrađeni filmovi stiču reputaciju umjetnički zrelih i zaokruženih filmskih ostvarenja.

Važno je prisjetiti se da se „Srce Sarajeva“ dodjeljuje od 2004. godine. Vizual nagrade, kao poseban identitet festivala, izabran je iz forme koja se neformalno koristila od samih festivalskih početaka. Samo „Srce Sarajeva“ dizajnirala je francuska modna dizajnerica Agnes Andree Marguerite Trouble, poznatija kao Agnes B, inače velika prijateljica i pokroviteljica Sarajevo Film Festivala.

Počasno Srce Sarajeva

„Počasno Srce Sarajeva“ ustanovljeno je 2005. godine s ciljem odavanja priznanja pojedincima za izuzetan doprinos afirmaciji i razvoju filmske industrije te podršci i razvoju Sarajevo Film Festivala. Među dobitnicima „Srca Sarajeva“ svakako treba izdvojiti Wima Wendersa, Tima Rotha, Alejandra Gonzáleza Iñárritua, Olivera Stonea, Stephena Frearsa, Roberta De Nira, Danisa Tanovića i mnoge druge.

Na ovogodišnjem jubilarnom izdanju festivala nagradu „Počasno Srce Sarajeva“ dobit će američka glumica Meg Ryan. Holivudska zvijezda poznata po svojoj svestranosti i prirodnom šarmu u svakoj ulozi koju igra, Ryan će, također, predstaviti posebnu projekciju svoje hit romantične komedije iz 1998. godine Imaš poruku u Ljetnom kinu Coca-Cola. Ryan će održati i masterclass koji će moderirati nagrađivani bh. reditelj Danis Tanović.

Kao priznanje za izuzetan doprinos filmskoj industriji i izvanredan glumački, scenaristički i rediteljski talent, američki glumac raskošnog talenta John Turturro će na 30. Sarajevo Film Festivalu (SFF) dobiti „Počasno Srce Sarajeva“.

Ove godine „Počasno Srce Sarajeva“ bit će će uručeno i reditelju, scenaristi i producentu Alexanderu Payneu u znak priznanja za njegov izuzetan doprinos filmskoj umjetnosti, a istu nagradu dobit će i palestinski reditelj Elia Suleiman.

Tri decenije veliki je jubilej, posebno kada je riječ o jednoj manifestaciji kulture, filmskom festivalu da budemo precizniji. U živoj, dinamičnoj i zahtjevnoj umjetnosti trajati kao festival velika je stvar, posebice kada taj festival djeluje u zemlji koja je upravo na dan njegovog rođenja bila u posljednjoj godini rata.

Od tada je Sarajevo Film Festival mjesto filmske magije, a nadamo se da će tako biti i tokom jubilarnog izdanja i mnogih narednih, kojima se srdačno nadamo i radujemo.