Oživljavanje starobosanskih gradova: I Bosna i Hercegovina ima svoj Dubrovnik

Želimo afirmisati srednjovjekovne ljepote tog područja koje je kao stvoreno za turizam, a od čega lokalna zajednica može dobro živjeti, kažu iz Fondacije Starobosanski grad Dubrovnik.

Sve je veći interes javnosti za starobosanski Dubrovnik (Ustupljeno Al Jazeeri)

Sedamnaest kilometara zračne linije sjeverno od Sarajeva, odnosno deset kilometara uz rijeku Misoču od Ilijaša, u predivnom ambijentu kojeg krase visoki stjenski masivi i duboke litice kanjona, smješten je starobosanski grad Dubrovnik. U njegovoj blizini, na Kopošićima, nalazi se i nekropola stećaka Velikog kneza bosanskog Batića, čiji najraniji tragovi vode u 13. stoljeće.

Iako su i grad i nekropola još 2003. godine proglašeni nacionalnim spomenicima Bosne i Hercegovine, slaba istraženost i posjećenost tog područja potakla je entuzijaste i ljubitelje historije da studiozno pristupe ovom graditeljskom biseru Bosne i Hercegovine, kako bi ga oživjeli, stavili u funkciju ovog vremena.

Okupljeni oko Fondacije Starobosanski grad Dubrovnik već deceniju skreću pažnju javnosti na značaj starobosanskog Dubrovnika u historiografiji Bosne i Hercegovine.

Ostaci pogrebnog plašta kneza Mirka Radojevića (Ustupljeno Al Jazeeri)

Rezultate svog rada i otkrića – od kojih je najznačajniji skupocjeni i teški brokatni plašt koji je pripadao knezu Mirku Radojeviću, a koji je danas smješten u istoj sobi Zemaljskog muzeja u kojoj je i Hagada – iz godine u godinu predstavljaju na manifestaciji koju, u saradnji sa ICOMOS- Međunarodnim vijećem za spomenike i spomeničke cjeline (Nacionalni komitet u BiH) i Opštinom Ilijaš, organizuju na pomenutim lokalitetima.

U protekloj deceniji imali su brojne aktivnosti, a trenutno među najvažnijim izdvajaju učešće u projektu “Europe Horizon”, koji istražuje utjecaj klimatskih promjena na kamene spomenike. Tim projektom je, uz razne spomenike širom Evrope, obuhvaćena i nekropola Kopošić.

“Put kojim smo dosad išli bio je trnovit, ali bilo je lakše na tom putu uz sve naše prijatelje, uključujući i one koji nam dolaze sa juga, iz Dubrovnika sa mora, iz susjedne Hrvatske”, kaže članica Fondacije Starobosanski grad Dubrovnik Edina Kamenica, napominjući da su bosanski Dubrovnik i podigli Dubrovčani s mora, prema legendi, još u doba Kulina bana.

Nekropola Kopošići je sat vremena udaljena od Starog grada Dubrovnika (Ustupljeno Al Jazeeri)

Tema ovogodišnje manifestacije, koja će biti održana 8. juna, je viteštvo u srednjovjekovnoj BiH. Bit će upriličena i izložba Starobosanski Dubrovnik: argumentacija za adekvatnu valorizaciju čiji važan dio čini kosmopolitski set panoa prof. dr. Adisa Fejzića.

“Izložba možda nosi malo nezgrapan naziv, ali to je najjednostavniji način da se pokaže da itekako ima argumenata za stručnu potvrdu vrijednosti ovog starobosanskog grada”, pojašnjava Kamenica.

Najvažniji i najefektniji dio manifestacije je, ističe, onaj u sklopu kojeg se uz pomoć tehnologije virtuelne realnosti, a kojom suvereno vlada prof. dr. Zlatan Filipović, pored stvarnog starog grada možete “popeti” i na virtuelni Dubrovnik i uživati u virtuelnoj zbirci artefakata pronađenih na Kopošićima.

Starobosanski grad Dubrovnik i nekropola Kopošići su još 2003. godine proglašeni nacionalnim spomenicima BiH (Ustupljeno Al Jazeeri)

No, krajnji cilj im je skrenuti pažnju kako stručne, tako i opće javnosti na ovaj lokalitet. Da u tome uspijevaju pokazuje i sve veći interes za starobosanski Dubrovnik, kao i dosadašnji radovi na njemu, trenutno zastali zbog pravno-administrativnih razloga.

“Do sada je obnovljena istočna kula, kao i dio zida koji vodi do južne kule”, podsjeća Kamenica, dodajući da se već naziru konture tog graditeljskog kompleksa, koji nije činila samo tvrđava, nego i puno više od toga.

“Mi se ne želimo vraćati u srednji vijek, nego želimo afirmisati srednjovjekovne ljepote toga područja, koje je kao stvoreno za turizam, a od čega lokalna zajednica može dobro živjeti”, zaključuje Kamenica.

Izvor: Al Jazeera