Sabor usvojio Zakon o hrvatskom jeziku

Zastupnica Katarina Peović smatra da je usvojeni zakon ‘totalitaran’, jer kriminalizira dijalekte i nameće kako će se govoriti u javnom prostoru.

Za zakon je glasalo 95 zastupnika, 10 je bilo suzdržanih, a 17 protiv (Pixsell)

Hrvatski sabor izglasao je Zakon o hrvatskom jeziku kojim se po prvi put u historiji uređuje pitanje službene i javne upotrebe hrvatskog jezika te osigurava sistematska i stručna briga o njemu. Za zakon je glasalo 95 zastupnika, 10 je bilo suzdržanih, a 17 protiv, prenosi Hina.

Zakonom se propisuje službena upotreba hrvatskoga jezika, uređuje osnivanje Vijeća za hrvatski jezik kao koordinacijskog savjetodavnog tijela čiji će rad biti usmjeren na zaštitu, njegovanje i razvoj hrvatskoga jezika, kao i izrada Nacionalnog plana hrvatske jezične politike radi očuvanja društvene uloge i pravnoga položaja hrvatskoga jezika.

Potvrđuje se da je hrvatski jezik službeni jezik u Hrvatskoj i jedan od službenih jezika Evropske unije, kao i to da je u svojoj ukupnosti i cjelovitosti temeljna sastavnica hrvatskog identiteta i hrvatske kulture.

Obveznici službene upotrebe hrvatskoga jezika su tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe koje imaju javne ovlasti, odnosno sva javnopravna tijela u Hrvatskoj.

Izuzeci u obrazovanju manjina

Uz propisivanje javne upotrebe hrvatskoga jezika i njegove upotrebe u obrazovanju, zakon propisuje i izuzetke koje se odnose na obrazovanje djece pripadnika nacionalnih manjina, kao i izuzetke u vezi s izvođenjem nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnoga rada na nekom od stranih jezika.

Propisuje i pravila upotrebe hrvatskog standardnog jezika u Evropskom parlamentu, institucijama i savjetodavnim tijelima Evropske unije i u međunarodnoj saradnji.

Novi zakon definira što sve obuhvaća pojam hrvatski jezik, koje su posebnosti hrvatskog jezika, područje primjene hrvatskog jezika te njegovu trodiobu na tri ravnopravna narječja – čakavsko, kajkavsko i štokavsko.

Dio opozicije suzdržan, dio protiv

Uoči glasanja o zakonu, Davorko Vidović (Socijaldemokrati) poručio je da su članovi njegove stranke odlučili glasati suzdržano.

„Nismo protiv jer je jezik nedvojbeno temeljno identitetsko uporište nacije i kulture i zaslužuje biti dio zaštićeno kulturno dobro prvog reda, ali nismo ni za jer je priprema toga važnog dokumenta napravljena tako da imamo pravo sumnjati da se njime hoće izazvati dodatne podjele, da će produbiti sukobe među jezikoslovcima a ne želimo ni da on postane alat za određivanje tko su pravi i dobri Hrvati, a tko mali, škuri, crni“, rekao je Vidović.

Katarina Peović (Radnička fronta, RF) ponovila je da je to „totalitarni zakon” koji kriminalizira dijalekte, nameće kako će se govoriti u javnom prostoru što bi moglo za posljedicu imati strah od govorenja u javnom prostoru.

‘Demarkacijska linija u političkom smislu’

Na to je Hrvoje Zekanović (Hrvatska demokršćanska stranka, HDS) ustvrdio da je taj zakon, kao i kod glasanja za podršku Ukrajini, „svojevrsna demarkacijska linija u političkom smislu između vas i nas“.

Marija Selak Raspudić (Most) kazala je da njezina stranka podržava zakon, ali je prozvala i ljevicu i HDZ za licemjerstvo.

„Ne zna je li licemjernije slušati izmišljene razloge ljevice koja odjednom pokazuje pretjeranu skrb o hrvatskom jeziku i njegovim narječjima ili s druge strane HDZ koji se sada u predizborno vrijeme dosjetio da odjednom skrbi o tom istom identitetu a čiji ministri su odbili ranije donijeti zakon o jeziku i proglasiti godinu Marulićeve Judite“, rekla je Selak Raspudić.

Izvor: Agencije

Pregled vijesti, tema, mišljenja, blogova sa Balkana i iz svijeta u samo jednom kliku
Pročitajte sada