AJB DOC: BiH kao dokaz da je teško završiti rat i još teže postići pravedan mir

Tamo istok sreće zapad, na mjestu na kojem su se tokom stoljeća historije preplitale različite imperije, od kojih je svaka ostavljala svoje specifično naslijeđe.

Tamo se susreću različite kulture, običaji i religije, stvarajući jedinstveno bogatstvo nesvojstveno bilo kojem drugom evropskom mjestu, sa muslimanima, pravoslavcima, katolicima, Jevrejima i drugim narodima, koji su do 1991. godine živjeli u simfonijskom skladu.

Iza te šarolike fasade ‘90-ih godina prošlog stoljeća krenula je se sasvim drugačija, nimalo ružičasta priča – buknuo je rat.

Većina naroda nije ga željela, ali neki jesu, oni koji su od te prelijepe zemlje načinili poprište najkrvavijeg evropskog sukoba od Drugog svjetskog rata. Nekada veliko bogatstvo – multietničnost, u navali uskrsnulog nacionalističkog bijesa postalo je povod za veliko krvoproliće, čiji ožiljci decenijama poslije nastupanja mira i dalje jednako bole.

„Bosna i Hercegovina – mala podijeljena krhka zemlja sa tri konstitutivna naroda; Bosna i Hercegovina – dokaz da je veoma teško rat dovesti do kraja, a još komplikovanije donijeti pravedan mir“. Te riječi francuskog producenta i novinara Pierrea-Oliviera Francoisa, jedna su od konstatacija koja prati njegovu priču o poslijeratnoj Bosni i Hercegovini, zemlji zarobljenoj u luđačkoj košulji, poznatijoj kao Dayton, zemlji koja 28 godina nakon završetka rata i prijeti da postane krvavo evropsko žarište.

Teško nasljeđe Daytona

U dokumentarnom filmu Nasljeđe Daytona: BiH – krhki mir, koji će biti prikazan na ovogodišnjem festivalu dokumentarnog filma AJB DOC, Francois je, kako i sam kaže, „dokumentovano i argumentirano“ ponudio sliku sadašnje Bosne i Hercegovine, zemlje optećene naslijeđem Dejtonskog sporazuma, koji je stavio tačku na krvoproliće i razaranje, te sačuvao multietničnost BiH, ali ne i donio poslijeratni prosperitet njenih naroda. Štaviše, postao joj je teret koji je iz mnogo razloga nemoguće skinuti.

„Kada su me iz Artea pitali da li bih napravio dokumentarni film o Bosni i Hercegovini, odmah sam izrazio interes“, kaže Al Jazeeri Francois, koji je za kuće poput Arte, France TV i druge, kreirao niz dokumentarnih filmova.

„Kada sam bio mlad novinar, pratio sam rat u Bosni i Hercegovini i bilo mi je vrlo teško shvatiti šta se dešava. Ne samo meni, nego većini nas u Francuskoj, Njemačkoj… Jedan dokumentarac BBC-a mi je pomogao da to shvatim i nakon toga sam počeo praviti svoje priče o Bosni i Hercegovini. Sada, kada mi je došla ova ponuda, rekao sam da bi bilo zanimljivo pogledati kako naslijeđe Daytona utiče na Bosnu i Hercegovinu i 30 godina nakon rata“, dodaje.

I dobio je sve odgovore. Kroz izjave relevantnih ličnosti, od onih koji su učestvovali u kreiranju Dejtonskog sporazuma i prisustvovali pregovorima, pa do domaćih političara koji danas vedre i oblače u Bosni i Hercegovini te međunarodnih stručnjaka, Francois je u filmu oslikao svu problematiku s kojom je suočena današnja BiH.

Kroz slike pokolja u Srebrenici u režiji srpskih snaga, masovnih grobnica, opsade Sarajeva, potpisa na sporazum u Daytona i marša Dodikovih snaga u Banjoj Luci te njegovih susreta sa Putinom, Francois je izvrsno ilustrovao hronologiju bosanskohercegovačkog zla kojem se još ne vidi kraj.

Jedan od najkomplikovanijih ustroja na svijetu

Od srpskog nacionalizma i secesionizma u režiji „saveznika Moskve i Pekinga“ Milorada Dodika, koji prijete da rastrgaju BiH, pa do korupcije i nefunkcionalne vlasti koja tjera stotine hiljada ljudi na bijeg u inostranstvo, Bosna i Hercegovina je krhka zemlja.

Upravo zbog naslijeđa Daytona, Bosna i Hercegovina ne može krenuti naprijed, a od ruske invazije na Ukrajinu, koja joj je probudila stare rane, izaziva posebnu pažnju Zapada, kao potencijalno novo evropsko ratno žarište, u jeku Dodikovih sve agresivnijih poteza.

Sa tri predsjednika, 14 vlada i 165 ministara, Bosna i Hercegovina ima jedan od najkomplikovanijih ustroja na svijetu, konstatuje Francois. No, ujedno je, kako se kaže u filmu, discunkcionalna, neracionalna i nedemokratska, jer zbog pojma „konstitutivnosti“, nisu izjednačena prava svih njenih građana. Tačnije, radi se o “etnokratskoj” državi.

„Demokratija se bazira na principu individualnih prava, ali Dayton u Bosni i Hercegovini nije nametnuo liberalnu demokratiju na toj bazi, već je kreirao etnokratiju koja se bazira na pravu grupe, zbog čega mnogo ljudi osjeća da nema prava”, konstatuje Lise Howard, ekspertica za očuvanje mira sa Univerziteta Georgtown.

Kao rezultat toga, navodi se, u prvi plan su došli političari koji promovišu ekstremističke poglede, predstavljajući se „pravim predstavnicima“ pojedine etničke grupe i odbijajući pokušaje građanskih stranaka da to promijene.

Zato, Bosna i Hercegovina, kao i druge države sličnog sistema – Liban, Afganistan, Irak – često treba dugoročnu pomoć međunarodne zajednice.

Uz to, na djelu su, kako se kaže u filmu, raširena korupcija, pranje novca i krađa resursa, što je jako teško promijeniti, upravo zbog ustroja zemlje koji je etnonacionalističkim strankama dao gotovo neograničenu moć. A oni, konstatovano je, ne žele promjene.

Objašnjavajući problematiku Daytona, autor se poziva na priznanje jednog od kreatora mirovnog sporazuma, američkog diplomate Richarda Holbrookea, koji je godinama poslije izrazio žaljenje što je prihvatio „rigidnu etničku ideju, ne misleći o tome šta to dugoročno znači za BiH“. Bosna i Hercegovina je dobila mir, ali politički rat još traje, jer neprijatelji koji su poslije rata trebali postati partneri, to su postali samo kada je riječ o očuvanju vlasti za obostranu korist i dugoročni status quo. I ništa drugo.

Ljudi ‘glasaju nogama’, odlazeći iz zemlje

„Nisam siguran kakav će zaključak gledaoci imati. Kao stranac, pokušao sam razgovarati sa svima da shvatim kompleksnost i napravim razliku između ljudi i institucija, a to nije isto. Također, htio sam vidjeti kakav je uticaj etnokratija ili entiteta“, kaže Francois, koji je u filmu povukao i jednu opasnu paralelu, Bosna i Hercegovina – nova Ukrajina.

„Kada pogledamo Ukrajinu, ima mnogo paralela. Ona je otvorila rane svima u Bosni i Hercegovini, no ono što je zanimljivo je što možemo čuti neke diplomate iz Ukrajine koje govore da, ako jednog dana bude sklopljen dogovor o miru u njihovoj zemlji, on ne smije biti kao Dayton“, dodaje Francois.

Ima li mogućnosti za novi dogovor, zapitao se autor. Teško, bez podrške legalno izabranih etnonacionalista.

A u međuvremenu, u posljednjih deset godina, Bosna i Hercegovina se prazni. Sela su napuštena, mladi odlaze, a tim tempom, uskoro će u zemlji ostati samo stari. Upravo tim podacima završava film, kao najopipljivijoj i najočiglednijoj potvrdi svega navedenog.

„Kada ljudi glasaju nogama, onda je to veoma loš znak“, konstatovao je Francois.

Film Nasljeđe Daytona: BiH – krhki mir bit će prikazan u nedjelju, 10. septembra u sarajevskom Cineplexxu (od 19:30 sati), u okviru programa ‘AJB Prikazuje’.