Disneyeva ‘Mala sirena’ suočena s rasističkim reakcijama i u Kini

Kineski mediji prozivaju Disney da pretvara ‘klasične priče u ‘žrtvenu janjad’ za političku korektnost’, angažirajući osobe koje nisu bijele puti u bajkama.

Ljutnja kineskih filmskih gledatelja može imati negativan učinak i na druge filmove ili glumce (Reuters)

Hollywood ima problem s Kinom.

Druga najveća svjetska ekonomija postala je jedno od najvećih tržišta za visokobudžetne holivudske filmove, ali rasistički nabijena reakcija na Disneyjevu Malu sirenu (Little Mermaid) samo je posljednji primjer cijene koju filmski studiji mogu platiti ako vrijeđaju kineske osjećaje.

Kineski državni mediji i internet korisnici osudili su odabir Afroamerikanke Halle Bailey za ulogu princeze Ariel, poput nekih Amerikanaca koji su izrazili ljutnju što glumica rođena u Atlanti ne nalikuje svjetloputom liku iz animiranog filma iz 1989. ili iz bajke Hansa Christiana Andersena iz 1837.

U autorskom tekstu prošlog mjeseca, The Global Times, kineski tabloid na engleskom jeziku poznat po svom nacionalističkom izvještavanju, optužio je Disney da pretvara “klasične priče u ‘žrtvenu janjad’ za političku korektnost”, angažirajući osobe koje nisu bijele puti u klasičnim pričama.

“Kada prekrasne priče koje su pratile djetinjstva bezbroj djece postanu arene za rasne sukobe, gube svoje značenje i postaju lišene romantike i fantazije, zamijenjene argumentima o boji kože”, objavio je tabloid, insistirajući na tome da takve kontroverze oko izbora glumaca nisu vođene rasizmom već “lijenim i neodgovornim pripovijedanjem”.

Uzvratni udarac, većim dijelom otvoreno rasistički, također se odigrao među kineskim gledateljima filmova na internetu.

Na platformama društvenih mreža kao što je Sina Weibo neki su korisnici kritizirali Baileyin izgled i njezine crne crte lica.

Drugi kineski komentatori na mreži ostavili su pozitivnije kritike, s posterom na filmskoj stranici Mayoan koji ističe da Baileyin izgled nije mnogo mijenjao djecu te da je dobro predstavljala najvažniju karakternu osobinu princeze Ariel – hrabar duh.

Američka glumica Halle Bailey naišla je na kritike zbog odabira za Disneyjevu Malu sirenu (Reuters)

Iako Kina nema istu rasnu historiju ili politiku kao SAD, publika je još osjetljiva na to kako se rasa prikazuje u holivudskim filmovima, rekao je Yao Zhang, YouTuber rođen u Kini, koji prati kineske i tajvanske vijesti i kulturu iz Kanade.

Tradicionalni kineski standardi ljepote naglašavaju blijedu kožu i velike okrugle oči, rekao je Zhang, a neki gledatelji, i vladini dužnosnici, žele vidjeti kineske vrijednosti odražene na ekranu.

“Ne postoji ispravan način gledanja filma u SAD-u”, rekao je Zhang za Al Jazeeru. “Ali u Kini postoji 100 posto ispravan način da se to shvati.”

Zhang je reakciju usporedio s reakcijom javnosti na supermodel Lu Yan, čije su se male oči i visoke jagodice smatrale neprivlačnima u Kini, ali je stekla slavu na Zapadu, iako su neki kineski blogeri tvrdili da je Luin uspjeh zapadnjačka smicalica kako bi Kina izgledala loše slavljenjem “ružne” žene.

Usred negativnog pritiska, Mala sirena je imala loše rezultate na kineskim blagajnama, zaradivši samo 3,6 miliona dolara u deset dana nakon prikazivanja 26. maja, prema Artisan Gatewayu, međunarodnom filmskom savjetniku.

Remakovi Disneyevih klasika u Kini obično zarade između 40 i 85 miliona dolara, prema savjetodavnom izvještaju.

Guardians of the Galaxy Vol 3 i Fast and Furious X, također objavljeni u maju, zaradili su oko 80, odnosno 120 miliona dolara od izlaska.

Promašaj Male sirene samo je najnoviji primjer koliko je Hollywoodu postalo teško snalaziti se na jednom od najvećih i najunosnijih svjetskih tržišta pozorišnih filmova, koje je nekada imalo nezasitan apetit za američke filmove.

Kina je posebno konkurentna jer kineski cenzori prihvataju samo nekoliko desetaka stranih filmova godišnje. U maju 2023. objavljeno je samo 39 stranih filmova, uključujući 18 holivudskih naslova. Za razliku od prošlih desetljeća, Hollywood se, također, mora takmičiti s uspješnom domaćom filmskom industrijom koja proizvodi vlastite blockbustere.

Kina je jedno od najvećih svjetskih filmskih tržišta (Reuters)

Studiji se, također, suočavaju s dilemom prihvatanja promjena kako bi zadovoljili zahtjeve kineskih cenzora ili riskirali da budu izbačeni s tržišta.

Sony je promijenio remake Crvene zore iz 2012. u postprodukciji kako bi prikazao sjevernokorejsku, a ne kinesku invaziju na SAD, što je studio koštalo milione.

Godine 2016. scenarist za Marvelov akcijski film Doctor Strange predložio je da je pozadina lika Drevnog promijenjena iz tibetanske u evropsku kako bi se izbjeglo uzrujavanje Kine.

Filmu Spiderman: Nema puta kući, jednom od filmova s najvećom zaradom svih vremena, uskraćeno je prikazivanje u Kini 2021. nakon što je Marvel odbio izrezati “domoljubni” kraj filma smješten na Kipu slobode u New Yorku, objavila je novinska stranica Puck, koštajući studio od 170 do 340 miliona dolara gubitka.

Ljutnja kineskih filmskih gledatelja može imati negativan učinak i na druge filmove ili glumce, što bi moglo ublažiti apetit Hollywooda za prkošenjem kineskim cenzorima.

Disneyjev animirani film Mulan iz 1998. bio je odgođen u Kini nakon što je studio podržao drugi film – Kundun, o Dalaj Lami, rekao je Chris Fenton, bivši direktor Hollywooda i autor knjige Feeding the Dragon: Inside the Trillion Dollar Dilemma Facing Hollywood, the NBA, & American Business.

“Oni ubacuju sve koji su uključeni u određeni film, uključujući i studio”, rekao je Fenton za Al Jazeeru. “Ponekad je neslaganje privremeno, kao kod Sonyja nakon Crvene zore ili Disneya nakon Kunduna. Ponekad je to gotovo trajno, kao s Dalai Laminim pristalicama Richardom Gereom ili, možda, Bradom Pittom, iako nikad ne znamo sa sigurnošću jesu li glumci zabranjeni ili ne. Postoji samo dokaz da filmovi u kojima glume nikad ne dobivaju odobrenja.”

Nedavni otpor Hollywooda ovom trendu funkcionirat će samo dok se dolari i centi zbrajaju jer je Kina jednostavno preveliko tržište da bi se zanemarila, rekao je Fenton.

“Novac uglavnom pokreće ispravnu ili pogrešnu stvar, ali dobra je stvar što činjenje ispravne stvari sada može biti isplativije”, zaključuje.

Izvor: Al Jazeera