Izrada knjiga možda počela i stotinama godina ranije nego što se mislilo
Austrijska restauratorica Theresa Zammit Lupi otkrila je tragove šivanja u vrijeme rutinskog proučavanja egipatskog papirusa iz trećeg stoljeća prije Krista.
Nova otkrića stručnjaka s Univerziteta u Grazu ukazuju na to da je izrada prvih knjiga možda počela i stotinama godina ranije nego što se dosad mislilo.
Austrijska restauratorica Theresa Zammit Lupi otkrila je tragove šivanja u vrijeme rutinskog proučavanja egipatskog papirusa, prenijela je agencija dpa.
Budući da ulomak datira iz trećeg stoljeća prije Krista, to znači da je metoda šivanja, nezaobilazan alat svakog konzervatora-restauratora knjigoveže, starija 400 godina od najstarijih dosad poznatih dokaza o uvezenim knjigama. Dosadašnji dokazi datiraju iz perioda od 150. do 250. godine nove ere i čuvaju se u bibliotekama u Londonu i Dublinu.
Komad papirusa, veličine 15×25 centimetara, pronađen je u nekropoli blizu današnjeg egipatskog grada Al-Hiba, a u Graz je donesen još 1904.
Naučnici s Univerziteta u Grazu ustvrdili su da je dvostruki list iz bilježnice zapravo račun za porez na pivo i ulje i ispisan je na grčkom. Upotrijebljen je kao dio kojim je omotana mumija.
Otkriće će biti predstavljeno na naučnoj konferenciji
Tokom svoga restauratorskog posla Zammit Lupi je primijetila komadić konca, pregib u sredini fragmenta, potom rupe za šavove i jasno definirane rubove teksta koji upućuju na to da je riječ o listu iz kodeksa, a ne o svitku.
Kodeks je najstariji oblik knjige – najprije diptih, zatim poliptih, dvije ili više kožnom vrpcom spojenih povoštenih tablica na kojima se pisalo. Poslije se kodeksom počela nazivati knjiga pisana na pergamentu ili papiru. Prvi su kodeksi nastali u prvom stoljeću i bili su namijenjeni školskoj upotrebi te prijepisima književnih djela ili su služili u računske svrhe.
„Kao konzervatorici, moram reći da je izuzetan osjećaj kad naiđete na ovakvo otkriće i znate da možete pridonijeti novim informacijama o historiji nastanka knjiga“, rekla je austrijska stručnjakinja porijeklom s Malte.
Univerzitet u Grazu najesen planira organizirati međunarodnu konferenciju na kojoj će predstaviti nove nalaze i s kolegama iz cijelog svijeta raspravljati o njima, prenosi Hina.