Kroz umjetnost pokazati da izbjeglištvo nije jedina definicija ljudi u pokretu

Kada je, na inicijativu Claudije Zini, direktorice organizacije Kuma International, dobio poziv Centra za savremenu kulturu KRAK da izložbu Unfolding Elsewheres – koja se bavi ratnim raseljevanjem Bosanaca i Hercegovaca – postavi u njihov izložbeni prostor u Bihaću, Velibor Božović odlučio je napraviti vezu između iskustva svog naroda ‘90-ih sa trenutnom izbjegličkom krizom.

“Ako donosimo projekt o našim ljudima i našem iskustvu ‘90-ih, neodgovorno je da se na neki način ne osvrnemo na ono što se posljednjih godina dešava u Bihaću, gradu koji je postao tranzitna tačka za migrante i tražioce azila”, kaže Božović u razgovoru za Al Jazeeru.

Izložba Unfolding Elsewheres, na kojoj su predstavljeni neki od najreprezentativnijih radova ovog bosanskohercegovačkog umjetnika s adresom u Kanadi, sadrži njegov raniji autobiografski videorad My Prisoner (2016), projekt sjećanja pod nazivom Unfolding Elsewheres (2016-2023) i najnoviji zvučni rad Listening Series (2023) uz kojeg je predstavljen i radioprojekt Radio Elsewheres.

“Projekt Unfolding Elsewheres je baziran na razgovorima koje smo Aleksandar Hemon i ja vodili sa mnogim Bosancima i Hercegovcima koji su raseljeni širom svijeta o njihovim životima prije, tokom i nakon rata ‘90-ih. Dakle, riječ je o projektu sjećanja koji se bavi našim ljudima i našom traumom”, pojašnjava Božović.

Rad My Prisoner, u kojem kombinuje arhivske snimke sa elementima fikcije, adresira poseban događaj koji se desio kada je Božović služio u bosanskoj vojsci tokom opsade Sarajeva – njegov jedini susret sa ocem kojeg je ista ta vojska držala kao ratnog zarobljenika.

Na izložbi je predstavljena i serija Listening, kompozicija različitih audiozapisa koji odjekuju fluidnim sklopom glasova koji govore o životima u tranziciji.

‘Radio Elsewheres’

U sklopu izložbe, Božović je predstavio i projekt Radio Elsewheres, radiostanicu čiji se program emituje iz galerije KRAK u kojoj je izložba postavljena, a koji je nastao kao rezultat saradnje umjetnika sa spisateljicom Zeenat Nagree, umjetnikom i muzičarem Steveom Batesom i kustosicom Claudijom Zini.

Upravo je Radio Elsewheres karika koja povezuje historiju izbjegličkog iskustva Bosanca i Hercegovaca sa trenutnim izbjegličkim iskustvom.

“To je naše kolektivno iskustvo, mnogi moji prijatelji su ‘90-ih postali izbjeglice. No, dok je s jedne strane mnogo onih koji su empatični i koji pomažu migrantima, s druge strane je mnogo onih koji su zaboravili kroz šta smo prošli prije 30-ak godina, tako da sam pokušao to da približim. Dakle, veliki dio programa čine priče naših ljudi koji žive vani, a rade zanimljive i značajne stvari, dok je značajan dio programa posvećen pričama ljudi u pokretu”, govori Božović.

“Jedno je razgovarati s našim ljudima koji su bili izbjeglice prije 30 godina, a sada imaju uređen život, a sasvim drugo razgovarati s ljudima koji su trenutno u pokretu, u nevolji. Zbog toga smo odlučili ne da ih intervjuišemo, već da im omogućimo da nekoliko dana prave radijski program i, ukoliko to žele, predstave svoju historiju, kulturu, narod”, pojašnjava.

Glas onih koji se ne čuju

Program Radija Elsewheres, kojim Božović daje prostor i glas onima čiji se glas ne čuje, emitovat će se do 25. juna, a u njemu će gostovati Raymonde April, Sandeep Bhagwati, Zrinka Bralo, Ahmed Burić, Amila Buturović, Marine Corre, Ayesha Hameed, Aleksandar Hemon, Saida Hodžić, Aida A. Hozić, Omer Hrnjić, Aanchal Malhotra, Andrea Marioni, Semezdin Mehmedinović, Majda Piralić, Adi Sarajlić, Zoran Stevanović, Faruk Šehić, Aida Šehović, Elma Velić i brojni drugi.

Kustosica izložbe Claudia Zini objašnjava da se, kroz različitost participirajućih glasova, medij radija ovdje razumijeva kao umjetnički alat, a ne puko informativno ili zabavno glasilo.

“Želimo pričati priče iz svakodnevnice, želimo govoriti o muzici, umjetnosti, hrani, bilo čemu o čemu ti ljudi žele pričati, pa i o konfliktu od kojeg bježe ili nevolje koja ih je snašla, ali s naglaskom da to izbjegličko iskustvo nije jedino što ih određuje”, kaže Božović.

“Nas Bosance i Hercegovce i danas, 30 godina nakon rata, posmatraju kroz to ratno iskustvo. A mnogo više stvari nas određuje. Isto je i sa ljudima koji su danas u potrazi za boljim životom. Oni imaju historiju, imaju porodicu, bili su djeca, školovali su se… Mnogo toga dijelimo, bez obzira na to odakle smo”, dodaje.

Prostor empatije i solidarnosti

Program radija emitovat će se do 25. juna, do kada posjetioci Centra za savremenu kulturu KRAK imaju priliku pogledati Božovićevu izložbu Unfolding Elsewheres.

“Nemamo namjeru praviti standardni, konvencionalni radio gdje će ljudi sjediti i pričati o krizama, rješavati probleme, nismo ni stručni za to. To je umjetnički projekat kroz koji progovaramo o temama migracija, izmještaja i konflikta. Emitujemo program na mnogim jezicima, bez ikakvih pokušaja prevođenja”, kaže Božović.

Dodaje kako nema iluzija da kroz umjetnički aktivizam može riješiti probleme i predrasude s kojima se migranti susreću, no nada se da bi iz ovog zvučno-vizuelnog projekta mogao proizaći barem neki vid empatije i solidarnosti.

“Ne znam do koga će šta doći, ali u svakom slučaju umjetnost može samo pomoći, tako da je ovo naš skromni doprinos”, kaže.

Govoreći o budućnosti izložbe, kao i projekta Radio Elsewheres, koji je postao njen integralni dio, Božović kaže da će emitovani materijal arhivirati.

“Ovaj radio je neka vrsta festivala onoga što naši ljudi rade širom svijeta i vjerovatno ćemo nakon izložbe omogućiti pristup dijelu arhive”, otkriva.

Dodaje kako je već pozvan da ovaj isti projekt postavi u Windsoru, u Kanadi.

“To je kanadsko-američka granica i plan je da tom prilikom ponovo aktiviramo radio, ali onda bismo angažovali nove saradnike koji bi se bavili nekim drugim temama”, pojašnjava.

“Vjerovatno će Radio Elsewheres postati neki nomadski radio, radio u pokretu koji će se s vremena na vrijeme ukazati na nekom mjestu, a nakon nekoliko sedmica emitovanja arhivirati”, zaključuje Božović.