Izložba belgijskog fotografa Dekonincka na Modulu Memorije

Izložba prati poslijeratni život ljudi u Bosni i Hercegovini, te priča priče o Prijedoru, Srebrenici i Sarajevu, a bit će postavljena u Umjetničkoj galeriji BiH do 9. maja.

Autor fotografija je više od 2,5 godine tragao za ostacima historije nasilja na pojedinim mjestima u BiH (Fabrice Dekoninck / Ustupljeno Al Jazeeri)

Izložba Između strahova i nade, kojom će se bosanskohercegovačkoj publici predstaviti belgijski fotograf Fabrice Dekoninck, bit će otvorena 19. maja u okviru Modula Memorije.

Treća po redu izložba u ovogodišnjem 28. izdanju Modula Memorije prati poslijeratni život ljudi u Bosni i Hercegovini te priča priče o Prijedoru, Srebrenici i Sarajevu. Izložba će biti otvorena u Umjetničkoj galeriji BiH, a bit će postavljena do 9. maja.

Autor fotografije: Fabrice Dekoninck; dizajn postera: Sanja Kulenović (Ustupljeno Al Jazeeri)

“Postoji više razloga zbog kojih je izložba Između strahova i nade nama važna. Fabrice na ovom projektu radi već više od tri godine. Iza njegovih fotografija su godine intenzivnog rada i istraživanja kome se pasionirano posvetio. Vjerujem da je ova izložba vrijedan doprinos u kontekstu teme suočavanja sa prošlošću u kome imamo perspektivu čovjeka koji nije iz naše zemlje, ali čija je sudbina njegov um bukvalno okupirala u proteklim godinama”, rekao je Nihad Kreševljaković, direktor MESS-a.

Prema njegovim riječima, autorov pogled “pomaže sagledati stvari iz drugačije perspektive”. Zbog toga misli da “odavno nismo imali priliku predstaviti rad nekoga ko se sa tolikom posvećenošću bavi našom nedavnom prošlošću”.

“Njegov fokus je na Srebrenici, Prijedoru, Kozarcu i Sarajevu. Izložba Fabricea Dekonincka prilika je da vidimo rad čovjeka koji je ozbiljno vrijeme, energiju i emocije angažirao na temi sjećanja, te utjecajem tih sjećanja na naše društvo danas”, kaže Kreševljaković.

Rat u BiH kroz svjedočenja preživjelih

Kad je počeo rat u Bosni i Hercegovini, autor je imao 24 godine, ali i danas pamti, kako je napisao u tekstu za izložbu, koliko su ga slike nasilja i brutalnosti potresale.

“Čak i godinama kasnije, nisam mogao razumjeti razloge tog rata. Zbog toga sam 2020. godine odlučio krenuti u drugo poglavlje svog projekta o uspomenama, u namjeri da rat u Bosni i Hercegovini istražim kroz svjedočenja onih koji su ga preživjeli”, piše Dekoninck.

Kad je prvi put došao u Bosnu i Hercegovinu, zaprepastilo ga je, kako kaže, “saznanje da Dejtonski mirovni sporazum i dalje upravlja zemljom”. Više od 2,5 godine je tragao za ostacima historije nasilja na pojedinim mjestima u Bosni i Hercegovini.

“Moje djelo oslikava portret bosanskohercegovačkog društva koje je zaglibilo u vlastitoj prošlosti i čiji je dobar dio mlađih generacija razočaran i želi napustiti zemlju u potrazi za boljom budućnošću. Postratno je to društvo čije rane nisu zaliječene i koje se, usljed pomanjkanja političke volje, još nije pozabavilo ključnim pitanjima poput istine, pravde i odštete za žrtve. Teško je tu pričati o pomirenju u tako jednoj mračnoj zbilji. Srećom, nade ima. Pronašao sam je u onome što je u nasljeđe ostavio pokojni Jovan Divjak, heroj odbrane grada Sarajeva, aktivista za mir i ljudska prava koji se nikad nije prestao boriti za multietničku i pluralnu Bosnu i Hercegovinu. Ova izložba je njemu u čast”, napisao je Dekoninck.

Izvor: Agencije