ZagrebDox se vraća na ‘staro normalno’: Veći broj filmova, novi programi i nagrade
Od 1.300 prijavljenih filmova odabrano je njih 116 za 12 filmskih programa, a za ‘Veliki pečat’ takmiči se po 20 filmova u međunarodnoj i regionalnoj konkurenciji.
Međunarodni festival dokumentarnog filma ZagrebDox u svom se 19. izdanju, koje će biti održano od 26. marta do 2. aprila u kinu Kaptol Boutique Cinema, nakon pandemijskih godina vraća na „staro normalno“, uz veći broj filmova, nove programe i nagrade.
Od 1.300 prijavljenih filmova odabrano je njih 116 za 12 filmskih programa. Za Veliki pečat takmiči se po 20 filmova u međunarodnoj i regionalnoj konkurenciji, koji su dosad predstavljeni na više od 130 festivala, a na mnogima su i nagrađivani.
Ovogodišnji festival održava se, rekao je direktor i glavni selektor Nenad Puhovski, „nakon loših godina i onih neizvjesnih pred nama“.
„U međuprostoru između prošlosti i budućnosti, vraćamo se na neku vrstu ‘starog normalnog’, na svoje korijene i želimo pokazati bogatstvo svijeta, dokumentaraca i autora“, rekao je Puhovski.
Vraćaju se programi Happy Dox i Glazbeni Globus, a tu su i novi – Green Dox, s ekološkim temama, Festivalski hitovi i Moj fokus, s izborom nekog istaknutog filmaša.
Cijene ulaznica ostaju gotovo iste
Festival otvara Fantastični stroj, nagrađen na festivalima Sundance i Berlinale, koji nas, rekao je Puhovski, „vraća na poziciju preispitivanja onoga što radimo s filmom, videom, audiovizualnim pričanjem priča kroz povijest, ali i danas, sa sve tehnički sofisticiranijim alatima“.
Producent Hrvoje Pukšec naveo je da su, uprkos konverziji cijena iz kune u euro, organizatori „zadržali manje više iste cijene ulaznica kao prošle godine“. Od novosti izdvojio je onu da je EFA uvrstila ZagrebDox među 30-ak festivala čiji se pobjednici izravno takmiče za „europskog Oscara“ i da je uvedena nagrada za kratkometražni dokumentarac.
Od tema međunarodne konkurencije ističu se ona o ratu u Ukrajini, s filmovima Istočni front Vitalyja Manskog i Yevhena Titarenka, Hamletov sindrom Elwire Niewiere i Piotra Rosołowskog, Na skliskom terenu Kirilla Nenasheva.
O tome što znači biti žena kroz susret s kurdskim ratnicama u filmu Vrata sna govori iranska rediteljica Negin Ahmadi, dok Skrivena pisma Violet Du Feng otkrivaju tajni jezik kineskih žena koje nisu smjele čitati i pisati. Ljepota i krvoproliće Laure Poitras, nominiran za ovogodišnjeg Oscara, priča je o umjetnici i aktivistici Nan Goldin.
Publici će biti predstavljeni i kandidati za Oscara
Apolonia, Apolonia Lee Glob, portret je mlade žene i umjetnice, Alis Clare Weiskopf i Nicolása van Hemelrycka prikazuje nemilosrdne ulice Bogote, a Theo Montoya filmom Anhell69 istražuje snove, sumnje i strahove jedne uništene generacije.
Iz Južne Amerike stižu i Suho tlo u plamenu Joane Pimenta i Adirleya Queirósa, Cabralovo sjećanje Welketa Bunguéa i Tvrdo srce Martína Benchimola.
Klimatskim promjenama bave se Izlazak Evgenia Arbugaeva i Maxima Arbugaeva, smješten na obale sibirskog Arktika, također nominiran za Oscara, te Aralkum Mile Zhluktenko i Daniela Asadi Faezija i Tkivo planine Valentine Shasivari.
Rojek Zaynê Akyol bavi se ISIL-om, Susjed Abdi Douwea Dijkste tematizira nasilje, kao i Manifest Angie Vinchito, a u međunarodnoj konkurenciji su još Međuzbroj Mohammadreza Farzada i Divlje ranjene životinje Jakoba Pagel Andersena.