Ogromna vrijednost novih arheoloških otkrića kod Splita
Arheološki lokalitet kod Splita je gotovo za trećinu veći nego što se do sada znalo, a potvrđeno je i da je antička Salona bila veliki grad na važnom strateškom položaju Rimskoga carstva.
Najnovija otkrića u Saloni kod grada Splita pokazuju da je taj lokalitet gotovo za trećinu veći nego što se do sada znalo te potvrđuju da je antička Salona bila veliki grad na važnom strateškom položaju Rimskoga carstva. Vrijednost tih otkrića je, po mišljenju konzervatora, senzacionalna, piše agencija Hina.
Puno projekata s istim ciljem
“Otkrića i njihova prezentacija uskoro će postati velika arheološka senzacija poput svjetski poznate Akvileje i Pompeja i imat će značajan udjel u gospodarskom razvitku grada Solina”, rekao je za Hinu Radoslav Bužančić, šef Konzervatorskog odjela u Splitu.
Dodao je kako će se na prezentaciji Salone raditi kroz naraštaje i u budućnosti, napomenuvši da će neki novootkriveni nalazi poput mozaika biti prezentirani u Kulturnom centru.
“To nije jedan projekt, nego puno projekata s istim ciljem, financiranih iz različitih izvora”, ističe Bužančić dodajući kako je “proces fizičke prezentacije Salone u gradu i izvan njega vezan uz buduća istraživanja i prostorno planske politike grada koju će Ministarstvo kulture i medija kao i uvijek do sada podržati”.
Posljednja istraživanja provedena južno od Gospinog Otoka na lijevoj obali Jadra, otkrila su dijelove gradskih bedema koji daju novu sliku Salone i pokazuju da je taj antički grad bio veći nego što se mislilo.
Analizom arheoloških istraživanja utvrđeno je, naglašava, da se Gospin otok, kao i čitav dio grada do Marulićeve ulice nalazio unutar Salone. U arheološkim istraživanjima na Širini pronađeni su zidovi poznati iz nacrta iz 19. stoljeća, ali i kule koje nisu tada bile ucrtane, kao i ekonomski sklopovi zgrada unutar tih zidina.
Novo svjetlo
Novi nalazi, ne samo bedema južnog dijela grada, nego senzacionalni nalazi monumentalnih građevina i infrastrukture te nalazi kamene plastike i skulpture koji su pronađeni u tim istraživanjima, donose potpuno novo svjetlo na antičku Salonu, ističe Bužančić.
Posebno među njima izdvaja “carsku građevinu s mozaicima između pošte i samostana sestara Služavki Malog Isusa, antičku cestu s golemim kanalom nasuprot istog samostana, velike terme koje su samo dijelom istražene na potezu od Tuđmanove ulice do zgrade Gradske uprave, kao i južna vrata grada koja su locirana pod cestom u ulici Petra Krešimira IV, zajedno s ranije pronađenim plovnim kanalom i mostom sjeverno od Tuđmanove ulice”.
Salona je, objašnjava Bužančić, izuzetno velik rimski grad s ilirskim i grčkim korijenima. Bio je luka Delmata sve do Augustovog doba, kada se počinje razvijati kao važno urbanističko središte Ilirika i kada se podižu novi zidovi i monumentalna vrata, forum i hramovi.
Važni kasnoantički centar
Dinastija Flavijevaca ostavila je uspomenu na svoju vladavinu u golemom amfiteatru sagrađenom zapadno od staroga grada.
Uvrijeme Marka Aurelija, sredinom drugog stoljeća nove ere, grad obzidan bedemima i kulama dostiže veličinu onog što se, napominje Bužančić, donedavno smatralo antičkom Salonom.
“Bio je to značajan grad na važnom strateškom položaju, centar Ilirika, koji je upravo zbog toga puno puta porušen i pregrađen. Doživio je procvat u periodu od nastanka Rimskog carstva do Gotskih ratova, obnovljen u velik i važan kasnoantički centar, sa sjedištem goleme nadbiskupije koja je sezala do Save i Dunava na sjever, uništen u provali Avara i prepušten Hrvatima koji su upravo na ruševinama Salone podigli središte svoje srednjovjekovne države”, objašnjava Bužančić.