Izdavači: Kulturna scena Srbije u populističkom vrtlogu koji ohrabruje tabloidni duh

Direktor i glavni urednik Izdavačke kuće “Clio” Zoran Hamović izjavio je da je kulturna scena u Srbiji upala u “populistički vrtlog” koji, bez umjetničkih ciljeva i stvaralačke etike, ohrabruje “tabloidni duh”.

“Oslobođenje od pandemijskih zabrana pružilo je priliku ustanovama da se ‘probude’. Dobro je da se za pozorišne predstave čekaju karte, da se umnožavaju televizijske serije, otvaraju izložbe i galerije, povećava broj objavljenih knjiga, ali stiče se utisak da je produkcijski kvantitet izazvao populistički vrtlog. Prekomerna i ubrzana proizvodnja bez vrhunskih umetničkih ciljeva, bez stvaralačke etike, obezvređuje smisao kulturnog delovanja i utapa se u tabloidno duhovno okruženje”, kazao je Hamović za agenciju Beta.

Kada je riječ o kulturnoj politici na državnom nivou, dodao je, potreban je hitan i ozbiljan razgovor predstavnika ministarstva sa udruženjima i predstavnicima pojedinih kulturnih područja.

On je rekao da je kulturna politika na državnom nivou zabrinjavajuće “geografski diferencirana”, bez jasnih kriterijuma, uz neopravdane prioritete u finansiranju. Ilustrativan primjer prošle godine, kako je naveo, bili su konkursi za podršku izdavaštvu i bibliotekama.

“Voleo bih da govorimo više o dobrim rešenjima, jer ovo je vreme u kome treba isticati i odati priznanje urađenom. Ali razumem da je potrebno da istaknem ono što bi trebalo promeniti i popraviti i na nižem nivou od republičkog. U najkraćem – netransparentnost i nejasna procedura ‘krasile’ su i rezultate gradskih konkursa”, kazao je Hamović.

‘Potrebno preuređenje medijske scene’

Upitan šta treba promijeniti u razvoju kulture u 2023. godini, Hamović je rekao kako bi volio da umjetnička i kulturna scena budu obogaćene tehnološkim i organizacionim inovacijama, da odgovore ekološkim izazovima i da se založe za preuređenje medijske scene.

“Perspektiva je u otkrivanju prostora kulturnog delovanja u prisustvu veštačke inteligencije. Iako ovakva vrsta zahteva može izgledati kao da zagovaramo nešto neprimereno i nedohvatljivo, izvesno je da se s tim neminovno suočavamo, što je nesumnjivo veliki izazov za umetnost i kulturu”, kazao je.

S druge strane, dodaje, građani Srbije se suočavaju sa medijskim nasiljem i uznemiravanjem, umjesto obavještavanjem.

“Nije moguće, a nije ni potrebno ukidati one medije koji toksično deluju na društvo. Kulturna javnost se može zalagati da se stimulativnim merama smanji ili sasvim ukine prostor za ponižavanje građana”, kazao je Hamović.