Bosanski ratni plakati u knjizi britanskog autora
‘Bosanski ratni plakati’ umjetnička je knjiga velikog formata s preko 300 stranica plakata više od 45 bosanskih umjetnika; objavit će je američka izdavačka kuća Interlink Publishing.
Knjiga Bosanski ratni plakati britanskog režisera i pisca Daouda Sarhandija, koja će uskoro biti objavljena, predstavlja nevjerovatnu zbirku propagande i umjetnosti koju su Alina Wolfe Murray i on prikupili neposredno nakon rata u Bosni i Hercegovini.
“Neki su poznati, poput radova grupe ‘Trio’ iz Sarajeva. Druge su ručno oslikali poznati dizajneri poput Asima Đelilovića iz Travnika. Također, knjiga je obuhvatila i radove manje poznatih autora. Imamo plakate iz Mostara i drugih bosanskohercegovačkih gradova, posebno Tuzle”, kazao je urednik knjige Rupert Wolfe Murray u razgovoru za Fenu.
Knjiga u kojoj se nalazi 200 od ukupno 650 prikupljenih plakata izlazi 31. maja u izdavačkoj kući “Interlink Publishing” (SAD). Bosanski ratni plakati je dvojezično englesko/bosanskohercegovačko izdanje za koje je uvod, predgovore i pogovore na bosanski jezik prevela Senada Kreso.
Bosanski ratni plakati umjetnička je knjiga velikog formata s preko 300 stranica plakata više od 45 bosanskih umjetnika.
Nepoznati dio naslijeđa
Urednik Murray je istakao kako plakate smatra “nepoznatim” dijelom bosanskohercegovačkog naslijeđa jer se među sakupljenim plakatima mogu pronaći i oni koji su nepoznati i ljudima u Bosni i Hercegovini.
“Tokom brutalnog rata u Bosni i Hercegovini bilo je mnogo kreativnosti među umjetnicima i grafičkim dizajnerima. Nastalo je na stotine unikatnih i originalnih plakata; mnogi su se temeljili na antičkoj, renesansnoj, klasičnoj, modernoj i pop umjetnosti. Radilo se o pojedinačnim prosvjedima protiv agresora, neki su bili kritični prema UN-u, neki su bili vojna propaganda, a neki su promovirali umjetnička događanja (pozorišta su bila vrlo posjećena u ratu) Zbog privremenosti ratnog plakata, kada je papira nedostajalo, mnogi su izgubljeni”, podvukao je Murray, izrazivši nadu da će se i na ovaj način podići svijest širom svijeta da su kultura i kreativnost bili živi tokom rata u Bosni i Hercegovini.
Prepričao je kako se dobrovoljno prijavio da pomogne u uređivanju knjige, pa je u Bosnu i Hercegovinu došao prošlog jula i od tada živi u Sarajevu.
“Uredio sam knjigu, fotografirao po cijeloj zemlji, pronašao izdavača i sada je promoviram. Mnogi me pitaju zašto? Odgovor je da vjerujem u ovu knjigu, vjerujem u nevjerojatne bosanske ratne plakate i vjerujem u Bosnu i Hercegovinu i želim učiniti sve što mogu da podržim njeno pravo da bude slobodna i suverena. Snage ekstremnog nacionalizma i dalje prijete ovoj lijepoj i drevnoj zemlji. Očuvanjem malog dijela bh. naslijeđa vjerujem da pomažem”, napomenuo je Murray.
Mladi vrlo zainteresirani
Kaže da je boraveći godinu dana u Bosni i Hercegovini i razgovarajući s ljudima, otkrio da starije ljude, one koji su proživjeli rat, ova knjiga baš i ne zanima.
“Mladi su, međutim, vrlo zainteresirani. Držao sam predavanja u školama u Mostaru, Sarajevu i Tuzli i mladi ljudi koje sam upoznao izrazili su veliko zanimanje za bosanske ratne plakate jer žele učiti o ratu. Kažu mi da o ratu ne uče u školi i da žele vidjeti našu knjigu jer je to ilustrirana povijest rata (plakati su kronološki prikazani, od 1991. do 1996.) i svaki ima detaljan natpis ili priču. Plakati s dugim natpisima pričaju priču o bosanskom ratu. Mladi ljudi u BiH posebno su zainteresirani jer o ratu ne uče u školi – on je preskorašnji, previše sirov, previše ispolitiziran – i žele učiti o njemu kako bi izbjegli pogreške svojih roditelja. Mladi Bosanci i Hercegovci također žele vidjeti kako su ljudi komunicirali prije interneta”, pojašnjava Murray.
Govoreći o svom viđenju plakata iz bosanskog rata, smatra da je to bio jedini način na koji su umjetnici u Bosni i Hercegovini mogli protestirati zbog onoga što se događa. Kako je struja bila jako ograničena, jedini masovni medij kojem su povremeno imali pristup bio je radio. Ove nestašice učinile su plakat još snažnijim kao sredstvo komunikacije. Isto se nije odnosilo na druge zaraćene strane, Hrvatsku i Srbiju, koje su imale potpuno funkcionalne sisteme masovnih medija i nacionalne propagande.
“Iako smo prikupili neke plakate i iz ovih zemalja, proizvedeno je vrlo malo ratnih plakata jer im zapravo nisu trebali. No, dobili smo nekoliko s početka rata u Hrvatskoj, kao i neke zanimljive naslovnice časopisa iz Beograda. Ono što donedavno nisam cijenio bila je razina slobode koju su bh. umjetnici morali izraziti, što je ironično s obzirom na to da je bh. narod bio zapravo geografski okružen svojim neprijateljima. Bili su zatvoreni od strane vanjskih sila, ali su im duhovi bili slobodni”, istakao je.
Naglašava da će za svakih deset prodatih primjeraka knjige jedan primjerak biti doniran javnim bibliotekama u Bosni i Hercegovini.
Donirati knjige bibliotekama
Dosada je prikupljeno, navodi Murray, dovoljno sredstava da se donira 35 knjiga za isto toliko biblioteka, a cilj je donirati 50 primjeraka. Ove knjige bi bibliotekama bile donirane već u junu nakon što se završi promotivna prodaja knjiga koja se može pogledati na linku Bosnian War Posters | Indiegogo.
Također, kako pojašnjava Murray, ponudili su ukoliko se sakupi veći broj knjiga od 50, da ih doniraju i bibliotekama u zemljama regije, za što su sad pokazele interes Slovenija i Hrvatska.
Autor knjige Bosanski ratni plakati je Daoud Sarhandi britanski filmaš i pisac. Pomagao je u Tuzli tokom rata. Radio je kao montažer dokumentarnih filmova za BBC, a predavao je filmsku montažu u Meksiku i Španjolskoj. Trenutno živi u Kataloniji.