Regionalna kulturna scena u 2022: Povratak žive interakcije umjetnika i publike

Kulturnu scenu u 2022. obilježio je povratak publike na kulturne i umjetničke događaje, no još uvijek se osjete posljedice vremena u kojem živimo, analiziraju sagovornici Al Jazeere.

Nakon dvije godine epidemioloških prilagođavanja, publika se vratila na kulturne i umjetničke događaje (Pixsell)

Godinu na izmaku na polju kulture obilježio je oporavak kulturne i kreativne industrije nakon pandemije, kao i povratak publike na kulturne i umjetničke događaje nakon dvije godine epidemioloških prilagođavanja.

Donosimo analize kulturnih scena u zemljama regije u godini na izmaku.

Hrvatska: Dinamična, bogata i raznolika kulturna scena

Kada je riječ od Hrvatskoj, kulturna scena je u 2022. bila iznimno dinamična, bogata i raznolika, na nivou razdoblja prije pandemije COVID-19, ocjenjuje Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske.

Ističu da su na oporavak kulturne i kreativne industrije nakon pandemije COVID-a uveliko utjecale mjere i podrška koje je Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske uvelo tokom pandemije te na taj način održalo kulturnu scenu na životu.

“Hrvatska je bila jedina europska zemlja koja je u kontinuitetu održala kulturu otvorenom, a taj se neprekinuti kontinuitet pokazao ključnim, jer su hrvatske kulturne ustanove, neovisne udruge i samostalni umjetnici uspjeli nastaviti raditi”, navode iz Ministarstva, ističući da su detaljne informacije o mjerama i podršci kulturnom i kreativnom sektoru dostupne na njihovoj web-stranici.

Dodaju da su, iz perspektive djelatnosti Ministarstva kulture i medija koje omogućuje razvoj i napredak kulturne i kreativne industrije, zadovoljni što su izradili i usvojili Zakon o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi koji tome dodatno pridonosi.

“Posebno smo ponosni što je na inicijativu Ministarstva pokrenut konzorcij Hrvatskih narodnih kazališta ‘K-HNK’ kroz koji se koordiniraju i financiraju koprodukcije i gostovanja nacionalnih kazališta u Zagrebu, Rijeci, Splitu Osijeku i Varaždinu. Pokrenut je i Dalmatinski koncertni ciklus koji putem međusobnih gostovanja ansambala i solista povezuje Zadar, Split i Dubrovnik. Otvoreni su novoizgrađeni prostori kulture i obnovljeni spomenici kao što su  knjižnica i čitaonica Đuro Sudeta u Garešnici, tvrđava Svetog Ivana u Šibeniku, Zavičajni muzej u Benkovcu i Providurova palača u Zadru”, navode.

“Uz redovite javne pozive za financiranje svih segmenata kulture i umjetnosti, prvi put je u 2022. pokrenut posebni poziv i osigurane su izravne potpore plesnim umjetnicima za istraživanja i pripreme novih predstava što je nastavak politike povećavanja sredstava za izravne potpore samostalnim umjetnicima. Putem Hrvatskog audiovizualnog centra prvi put su dodijeljena sredstva za razvoj i proizvodnju videoigara”, dodaju.

Prije dvije godine, Petrinju i okolicu pogodio je razoran potres magnitude 6.2, iza kojeg je uslijedilo još niz potresa (Luka Stanzl / Pixsell)

Podsjećaju da su na hrvatsku kulturnu scenu, osim krize uzrokovanom pandemijom, uveliko utjecale i posljedice potresa koji su 2020. pogodili sjeverozapadnu Hrvatsku.

“Mnogi muzeji, kazališta i ostale kulturne i javne ustanove su pojedinačno zaštićeni objekti ili objekata unutar kulturno-povijesnih cjelina Zagreba, Siska, Petrinje, te su u postupku obnove sredstvima Fonda solidarnosti EU. Putem Ministarstva kulture i medija provodi se 280 projekata konstrukcijske obnove u vrijednosti preko 4,5 milijardi kuna, od kojih je potpuno završeno njih 15 i do sad je povučeno više od 800 milijuna kuna. Još stotinjak objekata obnavlja se nacionalnim sredstvima”, kažu iz Ministarstva za kulturu i medije Republike Hrvatske.

Naglašavaju da u 2023. nastavljaju s izradom i donošenjem novih zakona koji će dodatno utjecati na razvoj kulturne scene, prije svega Zakon o obavljanju umjetničke djelatnosti i poticanju umjetničkog stvaralaštva.

“Nadalje implementirat će se novi model otkupa knjiga za Narodne knjižnice, koji će pridonijeti između ostalog i razvoju čitateljske publike. Od investicijskih projekata Ministarstva kulture i medija koji će biti završeni i otvoreni za javnost u 2023. godini, možemo izdvojiti provedbu programa ‘Rođeni za čitanje’, dovršetak izgradnje knjižnice u Vinkovcima (koja je posljednja knjižnica srušena u Domovinskom ratu), otvorenje Malog rimskog kazališta u sklopu Arheološkog muzeja Istre u Puli, završetak radova na Međunarodnom centru za podvodnu arheologiju, obnova kompleksa samostana Svetog Nikole u Zadru te otvorenje Hrvatskog športskog  muzeja i Muzeja vinogradarstva u Pitvama”, navode iz Ministarstva za kulturu i medije Republike Hrvatske.

BiH: Posljedice hektičnosti vremena u kojem živimo

Analizirajući kulturnu scenu u Bosni i Hercegovini u 2022. godini, direktor Festivala MESS Nihad Kreševljaković kaže da je situacija bolja kada je u pitanju povratak publike, ali da se svakako osjete posljedice hektičnosti vremena u kojem živimo.

“Ono čega smo se bojali da će u budućnosti ljudi izbjegavati zatvorene prostore pokazalo se pretjeranim. To je svakako dobro”, kaže Kreševljaković.

“Međutim, ne samo kao posljedica pandemije, već i kao posljedica velike krize koja je zahvatila cijeli svijet, a posebno kao posljedica agresije na Ukrajinu i općenito hektičnosti vremena u kome živimo posljedice se osjete. Kada su građanke i građani pogođeni sa porastom cijena, kada je potrošačka korpa daleko iznad onoga što je prosječna plaća u jednoj zemlji, logično je da se takva situacija ne može smatrati dobrom. Poskupljenja, ne samo kod nas već i u cijeloj Evropi, a koja su vjerovatno najviše posljedica pohlepe onih čiji je vrhnsnki domet biti imućan, utječu na porast cijena tako da to povećava i troškove organizacije festivala. U tom smislumože se reći da borba još uvijek traje i da je pred nama možda još veća neizvjesnost”, pojašnjava.

U godini koja je na izmaku mogli smo vidjeti mnogo dobrih stvari, kaže Kreševljaković (Armin Durgut / PIXSELL)

Ipak, ističe Kreševljaković, u godini koja je na izmaku mogli smo vidjeti “mnogo dobrih stvari”.

“Čini mi se da se još jednom pokazalo kako u teškim uvjetima umjetnici reagiraju sa većim stupnjem kreativnosti. Po mom mišljenju u narednoj godini možemo očekivati još veću neizvjesnost kada je u pitanju finansiranje kulturnih programa, ali vjerujem da ćemo imati priliku i gledati puno dobrih stvari u pozorištima i kinima… I dalje je umjetnost jedna od onih rijetkih stvari zbog koje se imamo razloga ponositi”, zaključuje Kreševljaković.

Srbija: Problemi sa finansiranjem projekata

U Srbiji je pandemija samo potvrdila ne samo već postojeće probleme sa finansiranjem, već i probleme sa nerazumijevanjem šta je to kultura, kako se ona misli i čemu ona služi, analizira teoretičar umjetnosti Branislav Dimitrijević, dodajući da je pandemija tada čak poslužila i kao izgovor gradskim vlastima u Beogradu da ne raspišu godišnji konkurs za finansiranje i sufinansiranje projekata u oblasti kulture jer “nije bilo uslova za realizaciju programa”.

“Kultura se uglavnom vezuje za kulturne ‘manifestacije’ ili druge događaje, i uopšte za neki finalni kulturni proizvod. Kao da tim događajima i manifestacijama ne prethodi neki specifičan rad, neko specifično mišljenje, ili kao da se kultura ispoljava samo na taj način. Otuda su značajne aktivnosti Asocijacije nezavisne kulturne scene i nekih strukovnih udruženja da postave ključno pitanje ‘dostojanstvenog rada u kulturi’”, pojašnjava Dimitrijević.

Govoreći o uspjesima različitih umjetničkih medija kulturne scene u Srbiji, Dimitrijević kao uspjeh književne scene ističe “dalje regionalno povezivanje i literaturu koja, budući da je pisana na ‘zajedničkom jeziku’, pronalazi svoje čitaoce na prostoru bivše Jugoslavije čime se afirmiše nikad satrta ideja o našem zajedničkom kulturnom prostoru”.

Dodaje da je slična situacija i sa kinematografijom, gdje je, kako kaže, bilo značajnih rezultata i veoma kvalitetnih produkcija.

“S obzirom da od svih kulturnih praksi najviše pratim savremenu umetnost, najznačajnija izložba savremene umetnosti u Srbiji ove godine bilo je evropsko bijenale ‘Manifesta’ u Prištini – ako se ostane pri tome da većina građana Srbije misli da je Kosovo deo države Srbije. Otuda me čudi da je ta izložba ostala nezapažena u Srbiji a bila je verovatno najveća izložba savremene umetnosti ovde ikad održana”, kaže Dimitrijević.

“Od izložbi u Srbiji izdvajam ovogodišnji Oktobarski salon, a posebno u okviru njega samostalnu izložbu Milice Tomić, zatim Memorijal Nadežde Petrović u Čačku koji je ponudio jednu specifičnu formu performativnog kustosiranja, zatim u celini likovni program Centra za kulturnu dekontaminaciju, itd”, dodaje Dimitrijević.

Crna Gora: Ponovno uspostavljanje Ministarstva kulture i medija

Kada je riječ o Crnoj Gori, kulturna scena se tokom 2022. godine suočavala sa nefunkcionalnom kulturnom politikom koju je prouzrokovao nestabilan politički i društveni ambijent u Crnoj Gori, analizira Janko Ljumović, profesor čije osnovno polje istraživačkog rada čine scenske umjetnosti, mediji, menadžment u kulturi i kulturne politike.

“Značajno je istaći ponovno uspostavljanje Ministarstva kulture i medija, koje je povratilo važne institute podrške kulturnom razvoju. Javni sektor kulture je izmrcvaren eksperimentom ukidanja resora kulture u prethodnoj Vladi, a opšti društveni ambijent koji društvo udaljava od evropskih vrijednosti najbolje se vidi kroz umjetnički kvalitet produkcije i sporost u politikama kulturne baštine”, ističe Ljumović.

Predstava ‘Ana Karenjina’ trijumfovala je na ovogodišnjem MESS-u (Velija Hasanbegović / Festival MESS)

“Dijalog sa drugima je uvijek bio važan za crnogorsku kulturu, pa bih kao dobru mjeru uspjeha istakao predstavu Ana Karenjina koja je nastala u koprodukciji dramskog studija Prazan prostor iz Podgorice i Kraljevskog pozorišta Zetski dom na Cetinju i koja je na ovogodišnjem MESS-u u Sarajevu proglašena najboljom predstavom, a dobila je i nagradu na Bijenalu scenskog dizajna u Novom Sadu”, dodaje Ljumović.

Također podsjeća da se sektor kulture se nakon pandemijskog konteksta vratio svom redovnom programiranju.

“Umjetnička produkcija, kao i sama publika, stiče se utisak, već je zaboravila da smo među prvima bili zatvoreni i blokirani. U tom zaboravu zaboravili smo pitanje digitalne transformacije kulture, koja je upravo u kontekstu pandemije bila izuzetno važna. Ističem digitalnu transformaciju kulture koja je i prije pandemije bila važno pitanje, a naš region, svjedoči koliko ovdašnje kulturne politike na svim nivoima zanemaruju to pitanje. Teme od značaja koje ne pokrećemo su: digitalizacija kolekcija, stvaranje digitalnih sadržaja i komunikaciju, primjena digitalne tehnologije u umjetnosti i multimedijalno obogaćivanje postojećih obrazaca”, zaključuje Ljumović.

Izvor: Al Jazeera