Chagallova slika koju su ukrali nacisti uskoro na aukciji

Francuska je početkom godine jednoglasno u parlamentu usvojila zakon o vraćanju 15 djela jevrejskim porodicama koje su opljačkali nacisti.

Chagallovo ulje na platnu 'Otac' iz 1911. godine procijenjeno je na iznos između šest i osam miliona dolara (EPA - Ilustracija)

Slika Marca Chagalla, jedno od 15 umjetničkih djela koje su nacisti ukrali, a Francuska vratila nasljednicima, bit će na ponuđena na prodaju 15. novembra u New Yorku, objavila je aukcijska kuća Philips.

Chagallovo ulje na platnu Otac iz 1911. godine, djelo čija je vrijednost procijenjena između šest i osam miliona dolara, kupio je 1928. godine David Sender, koji je izgubio imovinu kada je bio primoran da se nastani u jevrejskom getu u poljskom Lođu, javlja AFP.

Sender, deportovan u nacistički koncentracioni logor Auschwitz, gdje su mu ubijene supruga i ćerka, preživio je rat i nastanio se u Francuskoj 1958. godine, gdje je umro osam godina kasnije, ali mu slika nije vraćena.

U međuvremenu, djelo se ponovo pojavilo na izložbama i ispostavilo se da ga je kupio sam Chagall, vjerovatno između 1947. i 1953. godine, ne znajući kome je ranije pripadala, navela je aukcijska kuća.

Zakon o vraćanju opljačkanih slika

Poslije umjetnikove smrti 1985. godine, njegovo djelo je 1988. godine ušlo u nacionalne kolekcije, zatim je dodijeljeno centru Pompidou i deponovano u Muzej umjetnosti i historije judaizma u Parizu.

Francuska je početkom godine jednoglasno u parlamentu usvojila zakon o vraćanju 15 djela jevrejskim porodicama koje su opljačkali nacisti.

Nasljednici Davida Sendera odlučili su da prodaju sliku, što je uobičajen scenario „kada se djelo vrati posle dugog vremena, jer postoji više nasljednika i djelo se ne može podijeliti“, navela je aukcijska kuća.

Slika predstavlja portret Chagallovog oca, a naslikana je 1911. godine kada je umjetnik stigao u Pariz.

Mark Chagall (1887-1985) rođen je u Bjelorusiji, tada dijelu Rusije i potom Sovjetskog saveza, a kasnije je najveći dio života proveo u Francuskoj. Njegova najpoznatija djela su Nevjesta (1950), Bastilja (1953), Kralj David (1961), Prorok Jeremija (1968) i Devet prozora biblijske tematike (1978-1985).

Izvor: Agencije

Reklama