Preminuo Sidney Poitier, legenda filma i borbe za prava ljudi
Ovaj glumac bio je inspiracija generacijama tokom pokreta i borbe za građanska prava u Sjedinjenim Američkim Državama.

Legendarni holivudski glumac Sidney Poitier, koji je probio rasne barijere kao prvi crni osvajač Oskara za ulogu u filmu “Poljski ljiljani”, preminuo je u 95. godini, saopćilo je danas Ministarstvo vanjskih poslova Bahama, prenosi agencija Reuters.
Direktor Ministarstva spoljnih poslova Eugene Torchon-Newry potvrdio je smrt slavnog glumca.
Iako je rođen u američkom Miamiju, Poitier je živio na Bahamima, odakle vodi porijeklo.
Tri role u 1967.
Reuters navodi kako je ovaj glumac bio inspiracija generacijama tokom pokreta i borbe za građanska prava u Sjedinjenim Američkim Državama.
Poitier je napravio posebnu zaostavštinu kada je u jednoj godini (1967.) glumio u tri filma, a sve u doba kada je segregacija uhvatila zamah u većem dijelu SAD-a.
U „Pogodite ko dolazi na večeru“ je bio crnac sa bijelom zaručnicom, dok je u „Vrelini noći“ bio Virgil Tibbs, tamnoputi policajac koji se bori protiv rasizma tokom istrage ubistva. Treći film je „Gospodinu, s ljubavlju“, gdje je glumio učitelja u strogoj školi u Londonu.
U historiju je ušao 1963. kada je osvojio Oskara za „Poljske ljiljane“ gdje je glumio majstora koji pomaže njemačkim časnim sestrama da izgrade kapelu u pustinji. Pet godina ranije je bio prvi tamnoputi glumac koji je bio nominiran za Oskara za glavnu mušku ulogu za rolu u „Neposlušnima“.
Brojna priznanja
Glumio je u više od 50 filmova, dok je režirao devet. Poitier je 1992. dobio nagradu za životno djelo Američkog filmskog instituta, najprestižnije nagrade nakon Oskara, a neki od dobitnika ovog priznanja su Bette Davis, Alfred Hitchcock, Fred Astaire, James Cagney i Orson Welles.
Počasnog Oskara je dobio 2002. godine za „nevjerovatna dostignuća kao umjetnik i kao čovjek“. Napisao je tri autobiografske knjige, kao i knjigu „Montaro Caine“ koju opisuju kao polu krimić i polu naučna fantastika.
Vitezom ga je proglasila britanska kraljica Elizabeta II 1974. godine, dok je 25 godina kasnije (2009.) dobio najveće građansko priznanje u SAD-u – Predsjedničku medalju slobode koju mu je uručio predsjednik Barack Obama.