Izložbom ‘Reject’ Denis Haračić progovara o umjetnosti na margini

U želji da problematizira stanje kulturno-umjetničke scene Bosne i Hercegovine i ukaže na nezavidne okolnosti u kojima mladi umjetnici rade i djeluju, vizuelni umjetnik Denis Haračić predstavio je javnosti svoju do sada najveću izložbu Reject.

Ova postavka, smještena u galerijski prostor Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine, nastajala je u protekle dvije godine. Prethodila su joj ozbiljna promišljanja autora o onome što radi i okolnostima u kojima djeluje. Zbog toga, ističe Haračić, izložba Reject, iako pokušaj portretiranja drugih, uveliko predstavlja i jednu vrstu autoportreta.

“U meni se razvila potreba da identifikujem sredinu u kojoj djelujem i da u jednu ruku istražim šta je to što nam ne dopušta da kao kulturološki jako bogato podneblje uspješno komuniciramo to bogatstvo kroz umjetnički rad”, kaže Haračić.

Scena koju danas vidimo, ističe, isključivo opstaje na naporima pojedinaca, a nikako zarad uspješno uspostavljenih mehanizma ili struktura.

“Upravo ti pojedinci, koji svojim požrtvovanim radom unatoč svemu uspijevaju da opstaju u ovako suludim okolnostima, su ljudi koje od 2019. godine pomno pratim i portretiram. Pored toga, proces portretiranja na papiru popraćen je i serijom vrlo intimnih intervjua, koje sam uz pomoć bosanskohercegovačkog muzičara, producenta i sound designera Adisa Kutkuta Billaina uspio pretvoriti u audioinstalaciju, koju možete čuti u izložbenom prostoru”, pojašnjava.

Nepravednost sistema

Haračić smatra da je umjetnička i kulturna scena u Bosni i Hercegovini kolateralna šteta društveno-političkih okolnosti i podsjeća na evidentno povlačenje zapadnih i internacionalnih fondova sa našeg podneblja, a samim tim i brojnih aktera koji su korespondirali kao komunikacijski stubovi između Bosne i Hercegovine i internacionalne umjetničke scene.

“Ljudi koji danas stoje na početku svog profesionalnog puta apsolutno ne raspolažu resursima i strukturom u kojima su ranije generacije svjesno ili nesvjesno uživale, izgradile svoje karijere te naposljetku u velikom broju i napustile Bosnu i Hercegovinu”, ističe.

“Danas, ukoliko se rad mladih autora ne uklapa u agendu nekolicine preostalih organizacija iz nevladinog sektora koje još imaju interes u Bosni i Hercegovini kao postratnom ili postkonfliktnom društvu, njihovo djelovanje je gotovo pa u startu nepodržano i osporeno. Zbog toga ime Reject. Osjećaj (ne)pripadnosti je univerzalan u našem društvu, a mlada kulturna scena Bosne i Hercegovine je tom osjećaju izložena u svakom aspektu svoga djelovanja”, naglašava.

S obzirom na nezavidan položaj u kojem se nalaze, o perspektivi mladih umjetnika teško je govoriti. Ona, ističe Haračić, leži u rukama vrlo angažovanih i agilnih pojedinaca, onih ljudi koji su spremni da beskompromisno rade uz minimalne izgrede za stabilnu profesionalnu budućnost.

“Sa aspekta likovne umjetnosti, naprimjer, imamo i dalje najsporiji i najkomplikovaniji birokratski proces izvoza umjetnina na Balkanu, vjerovatno i svijetu. S obzirom na to da ništa nije digitalizovano, čemu prethodi odobravanje digitalnog potpisa, procesi koji u susjednim državama traju tri dana kod nas mogu trajati zakonski i do 30. Skupe su nam poštarine i generalno ne postoje razvijeni mehanizmi za rad u kulturi. Kao umjetnik niti ste pravno lice, niti imate bilo kakve beneficije ukoliko niste na spisku istaknutih samostalnih umjetnika”, pojašnjava.

“Sjetimo se i situacije sa prijedlogom izmjene zakona o oporezivanju o kojoj se govorilo nedavno, kao i skandaloznih izjava predstavnika nadležnih institucija u vezi freelancinga, koji također nije definisan kao status. Svim tim podliježemo nepravdi u odnosu na zemlje zapada, gdje je jasno određen okvir u kojem kao umjetnik možete uspješno da djelujete i živite. To opet za ishod ima da teško pravimo tranziciju na strano tržište i da se redovno odbija rad sa nama jer je isti i za institucije van Bosne i Hercegovine nepotrebno komplikovan”, dodaje.

Seciranje mlade bh. kulturne scene

Problematizirajući svojim radovima nezavidan položaj mladih umjetnika na kulturno-umjetničkoj sceni BiH, Denis Haračić, kao i kustosica Adna Muslija, imali su cilj i iskomunicirati ovaj problem sa javnošću.

“Koliko je ova izložba važna u tome ne mogu sam ocijeniti, ali je bitna kao jedan od mnogih koraka koje ćemo, prije nego što nam ponestane snage i resursa, pokušati da plasiramo u javni diskurs bosanskohercegovačkog društva”, kaže Haračić.

Dodaje kako za njega kao umjetnika ova izložba ima veliki značaj i ističe kako je riječ o procesu u sklopu kojeg je došao do novih otkrića unutar konceptualnog i tehničko/tehnološkog postupka kreiranja svojih radova.

“U više prilika sam rekao da je ova izložba i jedna vrsta seciranja mlade kulturne scene Bosne i Hercegovine, nikako u njenoj cijelosti, nego dovoljno indikativno da se može identifikovati osnovna problematika našeg društva u tom kontekstu. I ja lično još uvijek otkrivam sve ljude koji su upleteni u našu kulturnu scenu i sve one koji tek počinju sa svojim radom. Moja je iskrena nada da će ovaj poduhvat, između ostalih, donijeti neki napredak u našim zajedničkim naporima da održavamo scenu svježom, te da će kao takav imati i tendencije da gradi neku vrstu veze između ljudi koji su direktno i indirektno uključeni u njega”, kaže.

‘Ujedinjeni pobjeđujemo’

Kustosica Adna Muslija navodi da je Reject višeslojan, kompleksan i izuzetno važan umjetnički ciklus.

“On je produkt utemeljenog nezadovoljstva, ali i naputak za njegovo razrješenje – zajedno, ujedinjeni, (mi) odbačeni pobjeđujemo”, kaže Muslija.

Haračić ističe kako se ta transformacija odbacivanja u prihvatanje primarno treba dogoditi u umu umjetnika, izvođača i radnika u kulturi.

“Polje kulture mora biti tim više proaktivno i inkluzivno. Odbačenost u sebi uvijek ima jedan tračak autonomije kojoj se ništa više ne može oduzeti. Kao takva, odbačena, ova kulturna scena bi trebala biti na sigurnoj putanji ka nekom obliku napretka. Uvjerio sam se i u to da ne treba nikada potcjenjivati volju i energiju ljudi koji tek dolaze. Imam utisak da se stvari na jedan čudan način mijenjaju i da se trenutno u Bosni i Hercegovini ipak više toga kuha nego prije pet ili šest godina, kada sam tek počinjao sa svojim radom”, kaže.

“Iako većina stvari koje sam do sada rekao ima poprilično negativne konotacije, moj lični fokus je okrenut ka pozitivnom mišljenju i potrazi za nespornim kvalitetom koji naši umjetnici činjenično generacijski posjeduju. Možda i prihvatanje upravo tih činjenica može da stoji kao imperativ nad kreiranjem boljih uvjeta za naš rad. Ne tražimo da budemo i ne trebamo biti prihvaćeni kao ono što jesmo jer neko ima obavezu prema nama. Prihvatanje kulture treba biti ultimatum koji je uvjetovan njenim društvenim doprinosom i ulogom koju ona ima kao medijator zdravog razuma i civilizacijskih vrijednosti, kojih u našem društvenom životu definitivno manjka”, naglašava Haračić.

Kontinuiran rad

Nakon Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine, izložba Reject sa dopunjenom postavkom treba biti izložena i na drugim mjestima.

“Želim nastaviti rad na ovom ciklusu, ali tome prethodi angažman oko novih izložbenih prostora u Bosni i Hercegovini i inostranstvu. To važi i za radove koji se nalaze u kolekciji Museum of Now u Berlinu, gdje stoje od 2019. godine. Zbog globalne situacije sa pandemijom tih 70 radova nažalost do sada nije izlagano dalje. Trenutno radim na pronalaženju načina i mogućnosti da to promijenim”, otkriva Haračić.

Osim toga, priprema se i za rezidencijalni boravak u Beogradu gdje planira raditi na novoj, ne toliko drugačijoj seriji, koja je, kao i Reject, kombinacija slikanja, grafike i crteža.

“Želim i da istražim Beograd kao kulturnu sredinu koja je trenutno u fazi cvjetanja i u kojoj rade ozbiljni profesionalci iz svih polja kulture i umjetnosti”, kaže.

“Šta će ostatak godine donijeti ne znam, ali sam definitivno raspoložen za otkrivanje novih sfera i u vizualnom i u konceptualnom smislu. Nekada je kao cilj najbolje imati viziju kontinuiranog rada. Ukoliko pomno slušate svoju intuiciju pri tome, vrlo je izvjesno da će u umjetničkom smislu nastati neki pomak”, zaključuje Haračić.