Istraživanje ljubavi odvelo bračni par Rostuhar na put oko svijeta

Umjesto na uobičajeno bračno putovanje, za koje se većina parova odlučuje nakon vjenčanja, hrvatski putopisac i fotograf Davor Rostuhar i njegova supruga Anđela, također ljubiteljica putovanja, krenuli su na put oko svijeta. U tom periodu proputovali su šest kontinenata, 30 zemlja i intervjuisali 120 parova, sve sa jednim ciljem – da otkriju šta je to ljubav.

“Na početku priče, znali smo što želimo, što tražimo, znali smo koje pitanje postavljamo i kako to sve želimo izvesti. No nismo znali što ćemo naći, kuda će nas sve taj put odvesti, koje odgovore ćemo dobiti i kako će sve to ispasti”, kaže Rostuhar u razgovoru za Al Jazeeru, dodajući kako je upravo u tome ljepota putovanja i kreativnog procesa.

Rezultat njihovog istraživanja sažet je u dugometražnom dokumentarnom filmu Ljubav oko svijeta, trenutno najgledanijem domaćem filmu u Hrvatskoj koji donosi 33 priče, kojeg prati i istoimena knjiga u kojoj je sadržano 100 priča.

• Dokumentarcem Ljubav oko svijeta napravili ste jedinstvenu ljubavnu priču koja osvaja gledaoce širom regije, ali i svijeta. No, krenimo ispočetka – kako ste došli na ideju za ovu priču?

– Putujući po svijetu rađaju mi se razne kreativne ideje kako prikazati taj naš nevjerojatan svijet i čudo života koji živimo. Malo po malo rodila mi se tako ideja o tome da želim napraviti svojevrsni portret čovječanstva, a trebala mi je neka referentna točka, nešto što je možda svima zajedničko. Pitao sam se je li to možda ljubav, i razmišljao da bi bilo lijepo putovati po svijetu i učiti o ljubavi od ljudi iz raznih kultura. Ta je ideja godinama sazrijevala, a također čekao sam i pravu suputnicu za taj put. Mislio sam da bi bilo prigodno na takvo jedno putovanje otići nakon što s takvom suputnicom odlučim zaploviti u bračne vode. I tako, kad smo se Anđela i ja odlučili vjenčati, dakle u trenutku kad sam je zaprosio na obali Antarktike i kad je ona rekla „da“ – kucnuo je čas da joj to predložim. Ona je pristala, i eto, tako se rodila Ljubav oko svijeta – odlučili smo naš medeni mjesec rastegnuti na godinu dana, napraviti krug oko svijeta, i istraživati ljubav i odnose u raznim kulturama širom svijeta, i time zapravo slikati portret čovječanstva.

• Koliko je trajao i kako je izgledao proces rada na filmu? Koliko je bilo izazovno organizirati cijeli put?

– U komadu smo putovali godinu dana oko svijeta, cijelu 2019. godinu, a onda smo još mjesec dana snimali dodatne priče po Europi. Ukupno smo proputovali 30 država i snimili 120 intervjua. Htjeli smo posjetiti sve bitne svjetske regije, najrazličitije kulture, obuhvatiti sve tipove društava, od lovaca-sakupljača, preko poljoprivrednika i pastirskih naroda, nomada i stanovnika velikih gradova.

Htjeli smo obuhvatiti sve tipove odnosa, monogamiju, poliginiju, poliandriju, poliamoriju, ugovorene brakove, kulture gdje i danas mladići otimaju mladenke; dokumentirati razne vrste zabranjenih ljubavi između pripadnika raznih kasta, kultura, subkultura; istražiti sociološke, antropološke i psihološke dimenzije ljubavi; pokriti sve tipove i slojeve društva, tradicionalne i moderne ljude, bogate i siromašne, poznate i nepoznate, od holivudskih zvijezda do bekućnika, od japanskih mafijaša do plemena u Amazoni, Africi, Oceaniji… Duga je to i ambiciozna priča. I fascinantno je da smo zapravo sve to na kraju i uspjeli napraviti. A još fascinantnije da smo sve to uspjeli napraviti skoro pa posve sami. Bilo je vrlo izazovno kombinirati bračno putovanje sa tako ambicioznim poslovnim i kreativnim izazovom, ali uspjeli smo.

• S obzirom na to da ste obišli svijet u želji da saznate šta je ljubav – jeste li u konačnici došli do odgovora? Je li ona u svim kulturama i jezicima univerzalna?

– Ljubav je za svakoga nešto drugo, pa tako i za nas. Ljubav je apstraktan pojam na koji svatko gleda iz svog kuta i ima svoj jedinstven pogled. Te naše poglede oblikuje mnoštvo faktora – priroda, kultura, društvo, odgoj, naše iskustvo, naše osobne pobjede i porazi, sreće i patnje… Mi smo istraživali i snimali tu raznolikost pogleda u cijelom svijetu i pokušali je predstaviti publici kroz knjigu i film. Hoće li ljudi koji pogledaju taj naš film i pročitaju knjigu u toj raznolikosti i u tom mnoštvu viđenja vidjeti neku univerzalnu istinu i jedan točan odgovor – to ostavljamo njima da prosude!

• Koliko je ovo putovanje utjecalo na vaše poimanje ljubavi i šta je najvažnije što ste naučili tokom rada na ovom projektu?

– Naučili smo jako puno toga. Teško je izdvojiti što je najvažnije. Ako moram izdvojiti nešto, evo ovo. Vrlo jednostavno. U našem jeziku postoje konkretni i apstraktni pojmovi. Oko konkretnih pojmova, kao što su stol, olovka ili brokula nitko se puno ne prepire. Svi se slažemo oko toga. Ljubav spada u apstraktne pojmove. Kao i domovina, bog, pravda, itd. Ti pojmovi nemaju neku svoju objektivnu stvarnost, oni ne postoje sami po sebi. Oni postoje tek kad im mi pridamo neko značenje. A svatko od nas pridaje im drugačije značenje. I zato se često ne slažemo oko toga. Sve svađe u komentarima ispod portala, sve svađe u obitelji, između stranaca, svi ratovi između nacija, sve se to vodi zbog neslaganja oko apstraktnih pojmova. Kroz ovaj naš projekt pokušali smo pokazati koliko ima različitih pogleda na ljubav i pokušavamo ukazati na to da se zbog toga ne moramo svađati. Jer emocije koje osjećamo iste su svugdje, od Amazone do Himalaje, od pustinja Afrike do nebodera New Yorka.

• Da li je film nastao kao rezultat knjige ili ste naknadno shvatili da materijal koji nije ‘stao’ u film možete predstaviti kroz knjigu? Na koji način se knjiga i film nadopunjuju?

– Na putu, u fazi produkcije materijala, sve smo radili zajedno. No kad smo se vratili s puta, i krenuli u fazu postprodukcije podijelili smo se na način da je Anđela radila film, a ja knjigu. Film nije rađen po knjizi, niti je knjiga prostor za ostatak materijala koji nije stao u film. Daleko od toga. Cijeli projekt je u startu zamišljen multimedijalno. Niti film ni knjiga sami po sebi ne pričaju cijelu priču koju smo mi htjeli reći, ali zajedno pričaju. Zajedno su cjelina, cjela priča koju smo htjeli ispričati. Nadopunjuju se, komplementarni su. Film ima neke stvari koje ne možete dobiti u knjizi, a knjiga ima neke stvari koje ne možete dobiti u filmu. Po reakcijama publike, čini se da smo uspjeli to dobro posložiti, jer su i knjiga i film vrlo uspješni u Hrvatskoj, a nadamo se da će ih prepoznati i bh. publika.

• Film je već prikazan na brojnim festivalima, a nisu izostale ni nagrade. Kako ljudi iz različitih sredina reagiraju na ovu priču?

– Jako smo ponosni što je ova knjiga najprodavanija knjiga u Hrvatskoj ove godine i što je film najgledaniji domaći film u kinima Hrvatske ove godine. Na većini festivala na kojima je nastupio dobio je nagradu publike za najbolji film. To sve govori da je publika prepoznala ovaj projekat i to nam je najveća potvrda i uspjeh. Sad nam je želja tu priču odvesti pred što više ljudi širom svijeta. Prvo smo krenuli našim dragim susjedima u Srbiju i Bosnu i Hercegovinu, ove godine još postavljamo veliku izložbu u Berlinu, a zatim planiramo i nastavak turneje po Europi. Knjiga je već izašla na engleskom, a dogovaramo i prijevod i izdavanje na njemačkom i nekim drugim jezicima…

Osim toga pokrenuli smo nastavak projekta radnog naziva Ljubav na Balkanu. Želimo sada ovo iskustvo istraživanja ljubavi oko svijeta upregnuti u to da dokučimo što je ljubav za ljude na ovim našim prostorima, kako nas određuje i što nam znači. Zato i ove susrete s publikom širom regije, a i medijsku pažnju koju dobivamo koristimo kao svojevrsni početak istraživanja. Pozivamo sve ljude koji misle da je njihova priča zanimljiva i dobro objašnjava našu kulturu ili neke njene aspekte, kao i one koji možda znaju za takvu neku priču u njihovoj okolini, u selu, gradu, susjedstvu da nam je jave putem naše web stranice.

• Za kraj, kakvi su dalji planovi?

– Na turneju po Bosni i Hercegovini idemo u suradnji sa Cinestarom. Nije to klasična distribucija, već više event pristup, svojevrsni “4 u 1” – projekcija filma, razgovor s publikom (Q&A), izložba fotografija i promocija/potpisivanje knjige. Prvi event je u Sarajevu u 18:30 sati u četvrtak, 4. studenog, zatim u Mostaru u petak, 5. studenog, Zenici 6. studenog, Tuzli 7. studenog i Banjoj Luci 8. studenog. Ideja je ako se pokaže interes i ako bude prostora u rasporedu da se stave dodatne projekcije. Već su dodane po dvije projekcije u Sarajevu i Banjoj Luci. Siguran sam da će se i bh. publici svidjeti priča jednako kao što se svidjela i svima koji su dosad to pogledali.