Vukoja: Alan Ford će još dugo živjeti na Balkanu

Vlasnik Tarantule smatra kako je pojava interneta negativno utjecala na globalnu popularizaciju stripa kao umjetnosti.

Vukoja o Alanu Fordu: Satirična i morbidna strip komedija, u kombinaciji s genijalnim prevodom Nenada Brixyja čitatelju se čini kao točan opis njegove svakodnevnice (Fena)

Strip u Bosni i Hercegovini je danas živ, ponajviše zahvaljujući kolekcionarima, umjetnicima i entuzijastima, a najviše ih kupuju i čitaju ljudi srednjih godina, kazao je za Fenu vlasnik mostarskog Comic Stora ‘Tarantula’ Goran Vukoja.

On smatra kako će Alan Ford, koji na području bivše Jugoslavije ima kultni status, još dugo živjeti na ovim prostorima zbog toga što “balkanski način razmišljanja odolijeva vremenu”.

Naglašava kako su kupci stripova uglavnom ljudi srednjih godina koji su odrastali u vremenu dok su još stripovi bili važan dio popularne kulture te da stripove podjednako čitaju i žene i muškarci. S tim da žene, kako kaže, imaju veoma profinjen ukus oko odabira naslova, dok je muškarcima nešto bitnija kvantiteta.

Rijetki primjerci u kolekciji

Vukoja, kao pasionirani kolekcionar, u svojoj osobnoj zbirci ima neke veoma rijetke primjerke stripova, koje je danas gotovo nemoguće naći na tržištu. Većinom su to poprilično stara i odlično očuvana izdanja, poput prvih brojeva Zlatne serije i kartonci Alan Forda…

Takvi stripovi, navodi, osim što imaju veliku novčanu, svakom istinskom kolekcionaru imaju i neprocjenjivu sentimentalnu vrijednost.

Na pitanje koji su stripovi trenutno najprodavaniji i najpopularniji, odgovora kako su ukusi čitatelja različiti, no da su popularni američki superheroji, te italijanski stripovi. Veoma su traženi klasici Alana Moorea (V for Vendetta, Killing Joke, Watchmen…), Frank Millera (Year One, Elektra, Ronin….), Neila Gaimana i ostalih svjetski poznatih autora.

Vukoja, kao pasionirani kolekcionar, u svojoj osobnoj zbirci ima neke veoma rijetke primjerke stripova (Fena)

Dodaje kako na smije izostaviti ni francusko-belgijske stripove: Spirou, Tin Tin, Asterix, Blueberry, Gaston, Thorgal, Lucky Luke, koji su sami vrh strip umjetnosti u svijetu.

Što se tiče cijena, Vukoja ističe kako Tarantula u ponudi ima nove i stare kiosk naslove te albumska izdanja svih važnijih izdavača s područja bivše Jugoslavije, a ovlašteni su distributeri u Bosni i Hercegovini za renomirane izdavačke kuće poput Libellusa, Fibre…

Negativne posljedice interneta

Vlasnik Tarantule smatra kako je pojava interneta negativno utjecala na globalnu popularizaciju ove umjetnosti, no na sreću taj je trend zaustavljen filmskom adaptacijom stripova.

“Na sreću, zadnjih desetak godina taj negativan trend je zaustavljen upravo adaptacijama priča iz stripova, koje su se pokazale kao dobitna kombinacija za razne platforme videoigara, te filmove koji mahom obaraju rekorde gledanosti”, kaže Vukoja.

Navodi kako u današnjem vremenu ponajviše vremena provodimo uz internet, razne filmove i TV serije, no ljubav prema ‘devetoj umjetnosti’ je, doista, nešto posebno.

“Domaći autori angažman uglavnom pronalaze kod inozemnih izdavača, ali stripovi i kod nas pronalaze nove čitatelje, u zadnje vrijeme čak i kod mlađe publike”, kaže on.

Fenomen Alana Forda

Komentirajući Alan Forda i zbog čega taj strip na ovim prostorima ima kultni status, ustvrdio je kako se Alan Ford i kulturološko značenje njegove popularnosti očitava u tome što je to neizostavno štivo generacija koje su odrastale sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća, a svoju publiku je zadržao sve do danas.

“Satirična i morbidna strip komedija, u kombinaciji s genijalnim prevodom Nenada Brixyja čitatelju se čini kao točan opis njegove svakodnevnice. Alan Ford će još dugo da živi na ovim prostorima iz razloga jer balkanski način razmišljanja odolijeva vremenu, matrica zbivanja protezat će se još dugo i na naredne generacije – ističe Vukoja.

Alan Ford je fenomen, smatra, ali i priča u kojoj će svako od nas pronaći dio sebe.

Upitan kako je došao na ideju da otvori Comic Store, pojašnjava kako je sve krenulo od kolekcionarstva i da je prvo nabavljao stripove za sebe, a potom i za svoje prijatelje kolekcionare.

“Nakon toga su se počeli javljati i prijatelji od prijatelja, zatim prijatelji prijateljevih prijatelja, ostalo je išlo nekim logičnim slijedom događanja. Striparnica je s radom službeno krenula 2015. godine. Naravno, kao i u svemu ostalom, sami počeci su bili iznimno teški, ali strast prema stripu i saznanje da radiš nešto što voliš daje ti dodatni motiv i snagu da ustraješ u svemu tome. U početku je publika donekle bila skeptična prema onom što nudimo, da bi se vremenom intenzivirala tako da danas, zaista, imamo čitatelje iz svih dobnih skupina”, naglašava Vukoja.

Mostrip i festivali stripa

Festivale stripa u Gradu na Neretvi organizira mostarsko udruženje Mostrip koje je također 2015. godine pokrenulo nekolicina entuzijasta i ljubitelja te umjetnosti.

Udruženje je ove godine organizirao šesti strip vikend te ovogodišnjim rekordnim brojem gostiju potvrdila status jednog od najvažnijih strip događaja na Balkanu.

Naime, Mostrip svake godine dovodi svjetski cijenjene autore s kojima se posjetitelji uživo mogu družiti, dobiti neki crtež, a za najmlađe organizira crtačke radionice i poklon pakete za najbolje ocjenjene radove.

Izvor: Agencije