Urednici Wikipedije bore se protiv laži, netrpeljivosti i nacista

Članke na najvećoj svjetskoj internet enciklopediji u teoriji može pisati svako s internet vezom, na otprilike 300 jezika, a sadržaj uređuju i kontroliraju većinom anonimni volonteri.

Iako se platforma širi, nije joj cilj zaraditi, pa nije podložna kritikama da joj je profit važniji od sigurnosti (EPA)

Lažni izvještaji o umiranju od COVID-19, velika rodna neravnopravnost, romantiziranje nacizma – samo su neke opasnosti s kojima se bore volonteri i volonterke na Wikipediji, koja broji desetke miliona članaka.

Najveća svjetska internet enciklopedija obično je prvi rezultat koji “iskoči” kad korisnici nešto pitaju na internetu i zbog toga je vrlo utjecajan izvor besplatnih informacija, ali i odraz mana čovječanstva, prenosi Hina, pozivajući se na AFP.

Članke na Wikipediji u teoriji može pisati svako s internet vezom, na otprilike 300 jezika, a sadržaj uređuju i kontroliraju većinom anonimni volonteri i volonterke.

“Nosim svoj laptop gdje god idem kako bih uređivao Wikipediju”, rekao je Ala Najar sa Bliskog istoka, koji je zamolio da se izostave pojedinosti o njegovom identitetu, kako bi si zaštitio privatnost.

Članak posvećen vlastitim kontroverzama

“Moji prijatelji kažu da je to ovisnost. Ja kažem da je to moja strast”, napisao je za AFP elektronskom poštom.

Najar kaže da Wikipediji doprinosi s gotovo 500 unosa (sadržaja) sedmično.

Ljekar je, pa ga okupira borba protiv poplave lažnih informacija koje su se pojavile u pandemiji.

U mnoštvu dezinformacija u enciklopediji, uočio je lažne izvještaje o tome da je COVID-19 ubio neke poznate osobe i da su brojke zaraženih i umrlih u nekim zemljama veće nego što jesu.

“Pregledao sam stotine članaka u pandemiji korona virusa i odbacio mnoge informacije koje su netačne ili obmanjuju”, rekao je Najar, dobitnik Wikipedijine nagrade za rad u 2021. godini.

Enciklopedija postoji 20 godina, a ima i članak posvećen vlastitim kontroverzama.

Posljednjih godina dobija pozitivna priznanja za sposobnost provjere činjenica.

Iako se platforma širi, nije joj cilj zaraditi, pa nije podložna kritikama da joj je profit važniji od sigurnosti, poput Facebooka.

‘Iskaču’ neke mrlje ljudske historije

Umjesto toga, Wikipedija ima volontere koji su duboko uključeni u njenu misiju da osigura pristup sažecima svih grana ljudskog znanja.

Uklanjanje sumnjivih članaka sa platforme zna biti nezahvalan posao.

“Jedan urednik me prozvao ‘vandalom’ jer sam uklanjala informacije koje nisu imale izvor”, rekla je Ksenia Coffman, koja se borila protiv “fan-fikcije” o Drugom svjetskom ratu na Wikipediji, uključujući način kojim su prikazani nacisti i njemački generali.

Radi se o nizu zapisa kojima se zanemarivao historijski kontekst u vezi s ratnim zločinima poput Holokausta i, umjesto toga, romantizirale njemačke snage.

Još neke mrlje ljudske historije “iskaču” na Wikipediji.

Problem je i mnogo manja zastupljenost žena nego muškaraca u pisanim radovima.

Tek 15 posto biografija na engleskom jeziku 2015. godine bilo je o ženama, pa se nastojao smanjiti taj rodni jaz.

‘Ocrtava sve naše praznine u znanju’

Šest godina kasnije taj se postotak popeo na 19 posto biografija, rekla je volonterka Rebecca O'Neill.

Prošle godine je na Wikipediji pisala jedan članak dnevno, u omjeru 19 biografija o ženama na jednu biografiju o muškarcu.

“Mogu nešto ponuditi kao pojedinka. Odvojit ću vrijeme i jednostavno to učiniti”, kazala je.

Wikipedia zahtijeva pouzdane, objavljene izvore iz novinskih kuća ili akademskih krugova kako bi podržala članak.

“Wikipedia je neugodno ogledalo svijeta, jer ocrtava sve naše sistemske praznine u znanju”, rekla je O'Neill.

Izvor: Agencije

Povezane

Gašenje internet pristupa ili poteškoće u njegovom radu se gotovo uvijek poklapaju s izborima, protestima građana ili za vrijeme državnih udara.

Published On 04 Apr 2021
Više iz rubrike KULTURA
POPULARNO