Filmski festival u Veneciji održava se usprkos pandemiji
Venecijanski filmski festival krenuo je u srijedu pod strogim epidemiološkim mjerama, a na tom prvom većem filmskom festivalu od početka pandemije korona virusa će se za Zlatnog lava boriti 18 filmova.
U srijedu je na filmu otvaranja, “Lacciju“ talijanskog režisera Danielea Luchettija, dvorana bila poluprazna, a gledateljima se prije ulaska mjerila temperatura, navodi Afp.
Uoči početka tog slavnog festivala postavljeni su deseci znakova upozorenja koji su pokazatelj neuobičajenog ovogodišnjeg izdanja.
“Anti-covid-19 pravila ponašanja“, stoji na svjetlom, vertikalnom znaku. “Nosite masku. Držite sigurnu udaljenost, perite ruke“.
I dok su novinari šetali svježe postavljenim crvenim tepihom, radnici su obavljali zadnje pripreme za početak festivala, svi pod maskama.
“Ove godine su u Veneciji zamijenili festival s karnevalom. Mi smo na maskiranom balu“, našalio se talijanski novinar, prenijela je Hina.
Jedina iznimka bio je direktor festivala Alberto Barbera dok je bez maske razgovarao s medijima o važnosti ovogodišnjeg festivala.
“Uzbuđen sam i malo se brinem“, priznao je Barbera koji je u maju donio riskantnu odluku da se “La Mostra“ ipak održi, iako je većina svjetskih festivala otkazana, uključujući i francuski rivalski festival u Cannesu.
“Osjećamo odgovornost jer smo prvi. Znamo da će Venecija biti svojevrsni ispit za ostale“, kazao je uoči 77. izdanja filmske smotre.
Proteklih mjeseci je u svijetu zaustavljena većina filmskih produkcija, a kinodvorane su ostale zatvorene.
Manje zvijezda, manje raskoši
Očekuje se da će na festival ove godine stići oko šest hiljada ljudi, otprilike upola manje nego što ih stiže inače, danak graničnim restrikcijama diljem svijeta.
U Veneciju ne stiže većina predstavnika Hollywooda, pa će australska glumica i predsjednica žirija Cate Blanchett biti najveća zvijezda.
“To je izdanje bez zvijezda jer je Hollywood u karanteni“, rekao je Barbera. “Hoće li biti manje glamura? Da. Hoće li biti manje zvijezda? Zasigurno“.
“No bit će i mnogo dobrih filmova, 65 iz 50 raznih država, što je znak bogatstva i raznovrsnosti suvremene kinematografije“, dodao je.
Ove godine se za Zlatnog lava bori 18 filmova. Ako festival prođe sigurno, bit će to pokazatelj da bi se ljubitelji filmova mogli vratiti u kina.
Za Zlatnog lava bori se i igrani film Quo vadis, Aida? bosanskohercegovačke scenaristice i rediteljice Jasmile Žbanić, u produkciji Deblokade iz Sarajeva. To je ujedno i jedini film sa Zapadnog Balkana koji se ove godine našao u takmičarskom dijelu Venecijanskog filmskog festival.
“Umorni smo od gledanja filmova putem streaminga“, zaključio je Barbera.
“La Mostra” je, uz festivale u Kanu i Berlinu, jedan od glavnih filmskih festivala u Evropi.
Festival je, kao dio Bijenala u Veneciji, ustanovio grof Giovanni Volpi 1932. godine.
Od 1932. do 1942. godine glavna festivalska nagrada Zlatni lav, nosila je ime Kup Musolini, po tadašnjem italijanskom fašističkom premijeru Benitu Musoliniju.
Nagrada je potom dobila ime Zlatni lav 1949. godine, a prvo priznanje pripalo je francuskom filmu “Manon”.
Venecijanski festival od 2. do 12. septembra bit će prvo veliko okupljanje svjetskih filmskih radnika otkako je izbila pandemija koje će biti održano uz prisustvo publike. Ranije su otkazani festivali u Kanu i Tribeca u New Yorku.
Izvor: Agencije