Projekt Šejle Kamerić u Srebrenici: O odsustvu i traganju za nestalima

Projekt je osmišljen kao živući spomenik kompleksnog organizma koji konstantno mapira i povezuje informacije unutar sebe (Ustupljeno Al Jazeeri)
Projekt je osmišljen kao živući spomenik kompleksnog organizma koji konstantno mapira i povezuje informacije unutar sebe (Ustupljeno Al Jazeeri)

Povodom obilježavanja 25. godišnjice genocida u Srebrenici, Međunarodna komisija za nestale osobe (ICMP), Memorijalni centar u Srebrenici i bosanskohercegovačka umjetnica Šejla Kamerić pokrenuli su projekt Forenzički arhiv: od jednog uče koji govori o naučnom procesu pronalaženja i identifikacije žrtava rata u misiji otkrivanja istine i ostvarivanja pravde.  

Ovaj projekt će se razvijati u narednim godinama, a sastojat će se iz stalne izložbe u Memorijalnom centru u Srebrenici i digitalne platforme. 

Videoinstalacija projicirana na zidovima bivše fabrike akumulatora u Potočarima 8. i 9. jula, uoči obilježavanja godišnjice genocida 11. jula, dio je najave projekta Forenzički arhiv: od jednog uče svi.

Koristeći različite medije kao poveznicu između nauke i umjetnosti projekt prikazuje naučne činjenice na temelju kojih su pronađene i identifikovane žrtve genocida u Srebrenici. Govori o odsustvu i traganju za nestalima, a cilj mu je informisati, obrazovati i pobuditi osjećaje, saopćeno je iz ICMP-a.

Jasna poruka svijetu

Dodaju kako je ovaj projekt osmišljen kao živući spomenik kompleksnog organizma koji konstantno mapira i povezuje informacije unutar sebe.

ICMP je primjenom metoda identifikacije koji se temelji na analizi DNK pomogao Bosni i Hercegovini i drugim zemljama Zapadnog Balkana da pronađu i identifikuju 40.000 osoba nestalih u sukobima iz 1990-ih godina na tlu bivše Jugoslavije.

Najsloženije su bile identifikacije žrtava genocida u Srebrenici. Posmrtni ostaci jedne osobe nestale u genocidu u Srebrenici obično budu pronađeni u tri do četiri različite masovne grobnice, nerijetko međusobno udaljene kilometrima. ICMP je uspio utvrditi koliko daleko su počinioci bili spremni ići u prikrivanju svojih zločina.

Do danas je ICMP pomogao identificirati skoro 7.000 od 8.000 žrtava genocida. ICMP-ovi naučni podaci – uključujući i evidencije o analizi DNK – prihvaćeni su kao dokazni materijal u suđenjima pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju i sudovima u Bosni i Hercegovini. Dokazi su prošli brojna i vrlo detaljna unakrsna ispitivanja i nikada nisu bili osporeni.

“Uprkos neoborivim forenzičkim dokazima da se genocid dogodio i uprkos brojnim presudama međunarodnih i domaćih sudova, negiranje genocida u Srebrenici ne posustaje”, rekao je Matthew Holliday, šef ICMP-ovog Programa za Zapadni Balkan. 

“Primjenom savremenih naučnih metoda u identifikaciji srebreničkih žrtava utvrđuju se nepobitne činjenice o događajima u Srebrenici. Ova projekat svijetu šalje jasnu poruku: činjenice i naučno utvrđeni dokazi predstavljaju polazište u procesu prihvatanja prošlosti i stvaranja budućnosti koja se temelji na vladavini zakona. Podržavanje transparentne i istinite priče o onome što se dogodilo u prošlosti ključno je za mir”, dodao je.

Uloga umjetnosti

Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra Srebrenica, o važnosti Forenzičkog Arhiva kaže:

“Kada se okrenemo unazad i pogledamo šta je sve učinjeno, nekako tako lako previdimo da postoji jedna važna tačka od ‘glasine’ o genocidu i utvrđenih činjenica o genocidu. Ta tačka je bio ICMP i njihovi domaći partneri koji su razvili DNK analizu, uveli nove prakse i donijeli potpunu promjenu u procesu identifikacije ubijenih. Počinioci su mislili da će se masovnim grobnicama sakriti svoja nedjela. Nisu mogli ni pomisliti da će na ovako jasan i naučno precizan način biti razotkriveni. Zbog toga je važan ovaj Forenzički Arhiv, važan je to komad slagalice, o kojem treba saznati svako ko posjeti Memorijalni centar”.

Bh. umjetnica Šejla Kamerić kaže kako je “naša odgovornost prema generacijama koje dolaze da ima ostavimo zapis o prošlosti koji se bazira na neosporivim naučnim činjenicama”. 

“Činjenicama koje govore o stradanjima, ali i o kompleksnosti procesa da se ustanovi istina. Uloga umjetnosti u ovom projektu je da naučne dokaze i različite arhivske materijale koje govore o ratu na jednostavna način prezentira široj publici”, rekla je Šejla Kamerić.

Genocid u Srebrenici je planirano i organizirano ubistvo više od 8.000 muškaraca i dječaka, bosanskih Muslimana, koje se u julu 1995. godine dogodilo u gradu Srebrenici i njegovoj okolini. To zlodjelo je počinjeno u posljednjim fazama troipogodišnjeg sukoba u Bosni i Hercegovini nakon što su Srebrenica i Žepa – mjesta proglašena sigurnom zonom UN-a, pala u ruke oružanim snagama bosanskih Srba. 

Napori koje ulažu porodice žrtava iz Srebrenice, vlasti Bosne i Hercegovine i njihovi međunarodni partneri – uključujući ICMP – dokaz su kako je moguće pronaći više nestalih nego što je to iko mogao i zamisliti kada je genocid počinjen. 

“Uprkos izazovima, poput negiranja događaja u i oko Srebrenice i vođenja politike koja neprekidno prijeti da će skrenuti proces s pravoga puta, rad na pronalaženju preostalih nestalih osoba se mora nastaviti sve do pronalaženja i identifikacije i posljednje žrtve i sve dok svi preživjeli, bez obzira na njihovo nacionalno porijeklo ili religijsko opredjeljenje, ne ostvare pristup svojim pravima”, poručuju iz ICMP-a.

Izvor: Agencije


Povezane

Više iz rubrike KULTURA
POPULARNO