Nobelove nagrade u doba pandemije

Organizacije koje se bore za medijske slobode i aktivistica za klimu Greta Thunberg neki su od favorita za Nobelovu nagradu za mir, čiji će dobitnik biti poznat naredne sedmice, u godini u kojoj je pandemija korona virusa naglasila važnost nauke i istraživanja.

Nobelove nagrade za književnost i mir, čiji će dobitnici biti objavljeni 8. i 9. oktobra, privlače najveću pažnju, a laureati su uglavnom dobro poznate osobe ili organizacije.

Nagrade za medicinu, fiziku, hemiju i ekonomiju obično se dodjeljuju vrhunskim stručnjacima i istraživačkim timovima, koji naporno rade desetljećima daleko od očiju javnosti, ali rijetko poznatima široj javnosti.

Ove godine važnost nauke izbila je u prvi plan zbog pandemije novog korona virusa, prenosi Hina, pozivajući se na AFP.

“Pandemija je velika kriza za čovječanstvo, ali pokazuje koliko je nauka važna”, rekao je izvršni direktor Nobelove fondacije Lars Heikensten.

‘Nema pravih mirovnih pomaka’

Ne očekuje se da će se ove godine dodijeliti nagrade za rad koji je direktno povezan s korona virusom, jer se istraživanja koja budu nagrađena obično provjeravaju godinama.

Virus bi ipak mogao utjecati na odluke odbora koji odabiru laureate.

“Pandemija nas je promijenila kao misleća bića za dogledno vrijeme”, kazao je Bjorn Wiman, urednik kulture najvećeg švedskog dnevnika Dagens Nyheter.

Prema mišljenju Švedske akademije, koja dodjeljuje Nobelovu nagradu za književnost, “očito je da će pandemija na neki način utjecati na članove Nobelova odbora. I oni su samo ljudi”.

“Druge stvari izgledaju sada možda važnije nego prije šest mjeseci”, rekao je Wiman.

Stručnjaci za Nobelovu nagradu za mir ističu da ove godine nema jasnog favorita.

“Nema pravih velikih pomaka prema miru ili mirovnim sporazumima”, kazao je Dan Smith, direktor Štokholmskog međunarodnog instituta za mirovna istraživanja (SIPRI).

Historičar Asle Sveen je rekao da su Reporteri bez granica njegov favorit za nagradu, a tako misli i direktor Instituta za mirovna istraživanja iz Osla (PRIO) Henrik Urdal, koji je spomenuo i Odbor za zaštitu novinara.

Greta Thunberg i ‘osluškivanje tišine’

“Za vrijeme sukoba jako je važno da novinari pridonesu informacijama o tome šta se događa, kako bi sukobljene strane snosile odgovornost za svoja djela i kako bi se informirao vanjski svijet”, dodao je on.

Smith i Sveen spomenuli su kao moguću dobitnicu i Gretu Thunberg, koja redovno poziva svjetske čelnike da “osluhnu tišinu” u pogledu klimatskih promjena.

“Mislim da bi odbor trebao ići van okvira uske definicije mira”, kazao je Smith.

Drugi stručnjaci sugerirali su da bi nagradu mogla odnijeti i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).

Prošle godine dobio ju je etiopski premijer Abiy Ahmed, jer je okončao dvadesetogodišnju poslijeratnu blokadu u odnosima s Eritrejom.

Kad je riječ o Nobelovoj nagradi za književnost, spominje se cijeli niz imena.

Dodjeljuje je Švedska akademija, koju nekoliko godina prate kontroverze.

‘Konteroverzna nagrada’ Peteru Handkeu

Godine 2016. sporan je bio izbor američke rock legende Boba Dylana, a iduće godine izbio je velik skandal jer je suprug jedne članice Akademije bio optužen za dugogodišnja seksualna zlostavljanja, što je dovelo da raskola u Akademiji i odgode dodjele nagrade za 2018. godinu, prvi put u 70 godina.

Akademija se preustrojila i upravo kad su svi mislili da će nastojati izbjegavati kontroverze, dala je nagradu za 2019. godinu austrijskom piscu Peteru Handkeu, poznatom po podršci Srbima u ratovima na području Jugoslavije.

“Ako Akademija zna šta je dobro za nju, izabrat će Jamaicu Kincaid”, rekao je Wiman.

Američka autorica karipskog porijekla poznata je po propitivanju kolonijalizma, rasizma i rodnih pitanja.

“Kincaid i njen stav o raznim moralnim i političkim pitanjima danas apsolutno vrijedi poslušati”, kazao je Wiman.

No, Akademija bi mogla “otpuhnuti prašinu” i sa nekih starih kandidata, kao što su Peter Nadas iz Mađarske, albanski pisac Ismael Kadare i Rumun Mircea Cartarescu.

Madelaine Levy, književna kritičarka dnevnog lista Svenska Dagbladet, nada se da će nagradu dobiti američka autorica Joan Didion.

‘Reducirani’ format dodjele u Oslu

Kanadska pjesnikinja Anne Carson također bi mogla dobiti nagradu, uz druge redovne kandidate, kao što su Ngugi wa Thiong'o iz Kenije, francuski pisac Michel Houellebecq, američki pisci Joyce Carol Oates i Marilynn Robinson, Izraelac David Grossman i Kanađanka Margaret Atwood.

Britanska autorica Hilary Mantel, čije se ime obično ne spominje u takvim kalkulacijama, također je jedna od mogućih kandidatkinja.

Ovogodišnja tradicionalna dodjela nagrade u decembru u Štokholmu otkazana je zbog pandemije i zamijenjena televizijskim prijenosom dodjele nagrade laureatima u njihovim domovinama.

Ceremonija dodjele Nobelove nagrade za mir, koja se održava u Oslu, bit će održana po planu, ali u reduciranom formatu.

U ponedjeljak će biti poznato ime dobitnika nagrade za medicinu, u utorak za fiziku, u srijedu za hemiju, u četvrtak za književnost i u petak za mir

Nagrada za ekonomiju posljednja je po redu i dobitnik će biti objavljen 12. oktobra.

Izvor: Agencije