Muzej kao podsjetnik na naučna otkrića i izume islamskih učenjaka

Izložbeni prostor zauzima površinu od 3.500 kvadratnih metara (Anadolija)

Primjerci dostignuća islamskih učenjaka i naučnika iz oblasti nauke i tehnologije izloženi su u Muzeju historije islamskih nauka i tehnologije u Istanbulu.

Osnivač muzeja je Fuat Sezgin, naučnik koji je svoj životni vijek posvetio izučavanju historije islamskih nauka, a koji je preminuo 2018. godine.

U muzeju su izloženi dokumenti i predmeti koji svjedoče o procesu u historiji nauka islamskog svijeta.

Ujedno, muzej je važan i za buduće generacije, jer je most koji ujedinjuje naučnu kulturu Istoka i Zapada.

Izloženo je oko 600 primjeraka izuma islamskih učenjaka.

Replika karte svijeta

Istovremeno, izložena su i otkrića, izumi i makete islamskih centara svojstvenih periodu u kojem su islamski učenjaci djelovali, što ovaj muzej čini jednim od najznačajnijih centara te vrste u svijetu.

Izložbeni prostor zauzima površinu od 3.500 kvadratnih metara, a izložene su replike oruđa, uređaja, makete i različite kolekcije.

Ovo je jedini muzej ove vrste u Turskoj, a sličan muzej otvoren je u Frankfurtu.

Muzej u Istanbulu smješten je na dva sprata, a na gornjem se nalaze odjeli za astronomiju, pomorstvo, medicinu…

Na donjem spratu moguće je vidjeti karte, kartografske nacrte te prikaze iz oblasti fizike, matematike, geometrije, urbanizma i arhitekture.

U dvorištu muzeja izložen je globus, koji je replika karte svijeta koju je u 9. stoljeću dao da se sačini halifa al-Mam’un.

Od 9. do 16. stoljeća

Tu je i Botanički vrt Ibn Sine, otvoren 2013. godine, u kojem se nalazi 26 vrsta medicinskih biljaka o kojima se govori u drugom tomu Ibn Sininog Kanona medicine (Kitab al-Qanun fit-Tibb).

U sklopu muzeja izloženi su i karta svijeta koju je izradio geograf Al-Idrisi, a po uzoru na Al-Mam’unovu kartu, te mehanički sat osmanskog naučnika Takiyeddina iz 1559. godine.

U muzeju je moguće vidjeti replike pojedinih izuma od 9. do 16. stoljeća.

Mnoge od njih naučnici Instituta za historiju arapsko-islamskih nauka pri Univerzitetu “Johann Wolfgang Goethe” u Frankfurtu, na čijem je čelu bio i Sezgin, napravili su na osnovu opisa i crteža iz pisanih izvora.

Na ovim projektima radio je tim stručnjaka iz nekoliko zemalja – Njemačke, Egipta, Španije…

Godina Fuata Sezgina

Muzej je otvoren 2008. godine i od tada bilježi konstantan rast broja posjetilaca.

Posebno je popularan ove godine, koja je proglašena godinom Fuata Sezgina.

Muzej je moguće posjetiti tokom cijele sedmice, a s brojkom od 90.000 posjetilaca u prvih pet mjeseci 2019.,godine jedan je od najpopularnijih muzeja u gradu na Bosforu.

Muzej je posebno atraktivan zbog svoje estetike, didaktike naučnih izložbi i sinergije između vizuelnog iskustva i procesa učenja kroz koji posjetilac prolazi.

Izvor: Agencije