‘Ja mogu da govorim’, dokumentarni film na Al Jazeeri Balkans

Četiri osobe koje imaju govornu manu mucanja vraćaju se u svoju prošlost i dolaze do trenutka kada su počeli mucati. Govoreći, oni se sjećaju.

Mirza, 28-godišnjak koji nikada nije pokušao liječiti govornu manu mucanja, odlazi kod logopeda i počinje terapiju. U međuvremenu, pronalazi četiri osobe različitih starosnih dobi (dječaka, glumca, čistačicu i pjesnika) koje, također, mucaju i zajedno s njima kreće u njihove prošlosti do trenutka kada su počeli mucati. Govoreći o sebi i svojim problemima, oni se sjećaju, pronalaze sjećanja koja su potisnuli i popravljaju ih.

Njihovo putovanje u prošlost postaje sklapanje životnih albuma, a mjesta fotografija, preuzimaju zvučni zapisi njihovih glasova.

O režiseru

Mirza Skenderagić je rođen u Sarajevu 1986. godine. Diplomirao je žurnalistiku na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu 2009. godine, a 2018. dramaturgiju na Akademiji scenskih umjetnosti, također u Sarajevu. Dobitnik je stipendije Fondacije Karim Zaimović za 2014. godinu.

Mirza Skenderagić

Njegov dokumentarni film “Ja mogu da govorim” osvojio je Zlatnu jabuku na 13. bosanskohercegovačkom filmskom festivalu u New Yorku te priznanje na Pravo Ljudski Film Festivalu 2016. godine. 

Za dramu “Probudi me kad završi“ 2016. godine osvojio je Heartefactovu nagradu za najbolji regionalni savremeni angažovani dramski tekst. Objavio je veliki broj autorskih tekstova, studija, eseja, filmskih, književnih i teatarskih kritika, recenzija, intervjua i kratkih priča.

O producentu

Zoran Galić je filmski producent koji je karijeru počeo kao reditelj. Diplomirao je filmsku i TV režiju na Akademiji umjetnosti Univerziteta u Banjoj Luci. Tokom studija otkrio je da ima talent i strast za produkciju. Od 2004. godine režira i producira reklamne, muzičke i korporativne videospotove te kratke filmove. Od 2007. radi uglavnom kao producent.

Zoran Galić

Godine 2003. osnovao je nezavisnu producentsku kuću  “VizArt film” u Banjoj Luci, sa željom da se fokusira na nezavisne i art filmove te pruži podršku mladim, talentovanim rediteljima. Od tada je producirao brojne dugometražne i kratkometražne igrane te dokumentarne filmove i jedan animirani film – od komedije preko noir trilera i drame do eksperimentalnih i društveno angažovanih ostvarenja. Završio je master studije iz filmske i TV produkcije na Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu.

Član je Evropske filmske akademije i voditelj MEDIA Deska u okviru Deska Kreativna Evropa Bosna i Hercegovina. Dobitnik je nagrade “Ivica Matić” za doprinos filmskoj industriji u Bosni i Hercegovini.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Može li se ratni zločinac pomiriti s prošlošću? Kako se vratiti normalnom životu nakon što ste osuđeni za djelo koje je na popisu najgorih – zločin protiv čovječnosti? Esad Landžo je godinama bezuspješno tražio odgovore na ova pitanja. Odlučio je pokušati još jednom. U jesen 2015. godine, gotovo 25 godina nakon početka rata, Esad se […]

Bivša fabrika Lade, izgrađena u ruskom gradu Toljatiju 1970-ih, trebala je pokazati zapadnom svijetu čudo sovjetskog napretka. Savršena utopija u koju se niko nije usudio sumnjati. Više od četiri decenije kasnije ta fabrika gubi milijarde rubalja svake godine dok se polako raspada, a niko se ne usuđuje dirnuti je. Angažiran je jedan uspješni švedski menadžer kako bi […]

Više iz rubrike KULTURA
POPULARNO