Promovirana knjiga Jasmina Agića: 20 najprogonjenijih bh. umjetnika

Jasmin Agić
Autor se kroz knjigu bavi fenomenom odbačenosti 20 značajnih bosanskohercegovačkih pripovjedača, filmaša i historičara (Al Jazeera)

Knjiga Historija odbačenih književnika i novinara Al Jazeere Balkans Jasmina Agića promovirana je u srijedu navečer u prostorijama Multimedijalnog centra MAK u Sarajevu.

Autor se kroz knjigu bavi fenomenom odbačenosti 20 značajnih bosanskohercegovačkih pripovjedača, filmaša i historičara, koji su, kako je rekao, zbog svog umjetničkog djelovanja i političko-ideoloških svjetonazora bili žrtve osporavanja, zanemarivanja i odbacivanja.

“Knjiga Historija odbačenih nastajala je gotovo 14 mjeseci, a od 22 teksta uvrštena u knjigu 21 je prvobitno objavljen na portalu Al Jazeere Balkans kao originalni autorski sadržaj. Dvadeset je portreta istaknutih bh. umjetnika pripovijedanja i historičara, koji su, kako ja to vidim, na stanovit način odbačeni od matične kulture, i to na način da su osuđeni zbog svojih ideoloških uvjerenja ili su naprosto zaboravljeni”, rekao je Agić.

Najtežu sudbinu doživjeli književnici

Dodao je da je među 20 ličnosti kojima se bavio u svojim tekstovima najviše književnika, od kojih su mnogi proživjeli izuzetno tešku sudbinu, iz mnogo razloga.

Jedan od pisaca mlađe generacije

Jasmin Agić rođen je u Zenici 1982.

Diplomirao je i magistrirao na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu iz teorije književnosti.

Piše prozu, esejistiku, književnu i filmsku kritiku.

Član je Društva pisaca Bosne i Hercegovine i bosanskohercegovačkog P.E.N. centra.

Smatraju ga jednim od najznačajnijih pisaca mlađe generacije i jednim od relevantnijih novinara u sferi kulture.

Objavio je četiri knjige umjetničke proze: Gospođica Biljana Tepalj i druge priče, Bahka, Peto godišnje doba, Povučen život te dramu za čitanje i izvođenje Terezinski sužanj.

Historija odbačenih njegova je šesta knjiga.

“Njihovo djelo je zaboravljeno, ono se falsificira i pogrešno interpretira, a razlozi takvog odnosa nisu uvijek do kraja jasni”, kazao je Agić.

Iz izdavačke kuće “Connectum” smatraju da u rijetkoj sintezi književno-komparativne esejistike i publicističkog žanra visoke klase, knjiga Historija odbačenih baca svjetlo na problem gubitka svih vrijednosnih horizonata i kriterija u društvu, koji su presudno važni za postavljanje jedne kulture na solidne temelje.

“A dok se ne dogodi upravo to, da ovo društvo osvijesti značaj svojih pisaca, intelektualaca i umjetnika, balkanski će narodi, po svemu sudeći, nastaviti proizvoditi sebi svojstven ‘višak’ historije odbačenih.”

‘Svako se bavi umjetničkim naslijeđem’

“Ono što ja vidim kao najveći problem jeste neutemeljena i proizvoljna interpretacija, u kojoj svako sebi daje za pravo da se bavi umjetničkim naslijeđem”, kaže Agić.

“U takvoj vrsti konfuzije moguće je da se u javnom prostoru pojave i neke sasvim sumanute ideje, koje ne samo da se ne bave djelom ljudi o kojima sam pisao već se i njihovim biografijama manipulira, a mnoge stvari se ili izmišljaju ili namjerno pogrešno i iskrivljeno tumače, tako da objavljivanje ove knjige vidim kao jedan od prvih koraka za otvaranje šire diskusije o načinu na koji tretiramo našu umjetničku tradiciju, ali diskusije koja će slijediti naučnu metodologiju, imati izvjestan stilsko-esejistički nivo i biti lišena potvara i omalovažavanja. A ličnosti mnogih naših istaknutih pripovjedača u protekla tri desetljeća kontinuirano su bile predmet omalovažavanja i o njima se nerijetko pisalo kao o osobama devijantnog ponašanja i opasnih namjera”, rekao je Agić.

Urednik knjige Matija Bošnjak rekao je da je Agić autor, pisac, esejist koji ima vrlo bogato iskustvo u pisanju, što je doprinijelo da i Historija odbačenih bude “vrlo artikuliran sadržaj na jednu temu koja je kompleksna”.

U knjizi se autor bavi Ivom Andrićem, Mešom Selimovićem, Skenderom Kulenovićem, Dervišem Sušićem, Mehmedalijom Makom Dizdarom, Brankom Ćopićem, Zijom Dizdarevićem, Ivanom Goranom Kovačićem, Hasanom Kikićem, Bahrudinom Batom Čengićem, Mirzom Idrizovićem, Hajrudinom Šibom Krvavcem, Zukom Džumhurom, Isakom Samokovlijom, Izetom Sarajlićem, Radovanom Samardžićem, Hamdijom Kreševljakovićem, Predragom Matvejevićem, Nedžadom Ibrišimovićem i Enverom Čolakovićem.

Izvor: Al Jazeera