Beldocs: Dokumentarni filmovi su relevantniji od igranih

Prepoznat kao jedan od najvažnijih festivala dokumentarnog filma u regiji, Beldocs je svoje deseto, jubilarno, izdanje planirao kao priliku da izađe iz uobičajenih produkcijskih i programskih okvira i da publici predstavi neočekivanu festivalsku dimenziju.

Povećanjem broja filmova i specijaliziranih programa, Beldocs je, kako kaže njegov direktor Mladen Vušurović, dosegao standard koji slični festivali čak i u širem regionalnom prostoru teško da mogu dostići.

Taj uspjeh rezultat je desetogodišnjeg rada na izgradnji festivala u kojem su učestvovali deseci ljudi, a fokusiranost festivalskih interesovanja na prikazivanje samo najboljih i najatraktivnijih dokumentarnih filmova polučila je uspjeh koji se ponajviše ogleda u pažnji koju festival privlači. Ta pažnja je veliki bonus za popularizaciju dokumentaristike, jednako kao što je i dobrodošla u promociji filmova koja bi u današnjim filmskim konstelacijama, određenim isključivo motivom komercijalnog uspjeha, vjerovatno izostala.

Veći broj filmova i programa

Kada govori o prikazivačkim kapacitetima ovogodišnjeg izdanja festivala, koji traje od 8. do 15. maja, Vušurović naglašava činjenicu da su oni uvećani u odnosu na prošlogodišnje, što je rezultat rada festivalskih uposlenika i povećanog interesovanja publike za gledanjem dokumentarnih filmova

„Deseti jubilarni je u ambiciji povećan u odnosu na sve dosadašnje, jer sam se nadao da prošlogodišnje izdanje može biti model da izgradim deseto izdanje, ali zbog potencijala jednog festivala koji je imao ambicije da dobije podršku Kreativne Evrope i medija, mi smo išli ambicioznije. Povećali smo broj programa i broj filmova, povećali smo broj gostiju i aktivnost. Recimo, industry aktivnost je novi dio festivala. Povećane su  i profesionalne aktivnosti za profesionalne učesnike. Ove godine festival broji 99 filmova, ima osam radnih dana, ima četiri premijerne sale, Svečanu salu u Sava centru za otvaranje i dvije reprizne sale, a nakon, završetka ići će u oko 30 gradova Srbije.“

Beldocs je, nema nikakve sumnje, festival sa ogromnim značajem za razvoj filmske kulture u Srbiji, kaže sagovornik Al Jazeere, i baš je to razlog zašto se program pomno definira, a filmovi koji bivaju uvršteni u neki od festivalskih programa pažljivo su odabrani.

To su filmovi koji moraju zadovoljiti najviše estetske i standarde forme dokumentarnog filma.

Zbog toga, festival je zapažen u široj javnosti, što je pozitivan efekat za popularizaciju žanra dokumentarnog filma.

Trag u kulturnom životu 

„Mi smo prošle godine imali oko 13 hiljada gledalaca i nadamo se ove godine povećanju, jer smo povećali broj filmova. Mi spadamo u festivale koji imaju jake strane. Jedna od naših najjačih uporišta je odnos prema javnosti. Prošle godine smo imali 700 objava u medijima, elektronskim i štampanim. Mi tu tradiciju nastavljamo objavama o programima i o gostima. Sve to ima nekog upliva na javnost u Srbiji. Doista, siguran sam da je to tako jer vidim odziv javnosti, vidim odziv medija, vidim odziv ljudi koji nas susreću. Siguran sam da neki trag ostaje, da neki trag u kulturnom životu Srbije ostaje. Mi imamo raznovrsne i atraktivne programe, imamo i zabavne i ozbiljne programe“.

Iz bogatog ovogodišnjeg programa Vušurović je odabrao spomenuti nekoliko filmova, unaprijed napominjući kako su svi filmovi uvršteni u program prošli rigorozne provjere filmskih stručnjaka, pa one koje ne spominje to radi samo zato što je svjestan da ne može svaki biti pomenut.

„Na ovogodišnjem izdanju imamo film Opsada o opsadi Sarajeva, kojim obilježavamo 25 godina od opsade Sarajeva. Taj film ćemo prikazati za Dan pobjede i u filmu se kaže ko je u ratu pobijedio. Zadovoljstvo mi je da poruku iz filma predstavimo za Dan pobjede. Film je režisera Remyja Ourdana“.

Filmovi o ratovima

Pored toga, pojašnjava Vušurović, na ovogodišnjem festivalu bit će nekoliko filmova koji svojom angažiranošću govore o aktuelnim zbivanjima u svijetu, a posebno ističe filmove koji se bave ratovima i kolektivnim nesrećama koje pogađaju nezaštićene narode i manjinske etničke zajednice.

„Imamo dva filma Bernarda-Henri Levya, koji će doći u goste na festival da odgovori na medijske zahteve. Jedan je Pešmerga, a drugi je Bitka za Mosul koji dodatno osvetljava jedan veliki globalni problem. Da kažem i globalnu tragediju koja preti i mislim da film Pešmerga posebno osvetljava mesto Kurda u tom globalnom problemu i zato je to značajan film. Na festivalu će biti još i mnogo drugih filmova. Imamo film Poslednji ljudi u Alepu sirijsko-danskog režiserskog dvojca Feras Fayyada i Steena Johannessena, a jedan od autora će također doći na festival“.

Dokumentarni film je posebna forma, a način na koji dokumentaristi upotrebljavaju elemente filmskog jezika toliko je specifična da oko običnog gledaoca u pravilu vjeruje kako prisustvuje predstavljanju stvarnosti. Ali, dokumentaristi to ne rade, kaže Vušurović, dodajući kako oni jedino svoju poetiku i svoj izražajni jezik utemeljuju u stvarnosti i činjenicama zbilje.

„Dokumentaristika ne pokazuje stvarnost, odmah da vam kažem potpuno jasan odgovor. Ona je jedna fikcija isto kao što je i igrani film. Ništa tu manje fikcije nema. Ona je bazirana na stvarnosti, ali ona još uvijek nije ta stvarnost i ne može to biti. To je umjetnički doživljaj i proizvod ljudske kreacije koji se prikazuje na platnu. Ona nije stvarnost, nego potpuna fikcija. Ali ona ima druge vrednosti, vrednost trezvenosti, a onda što je i najznačajnije, vrednost da izaziva polemike i da se oko dokumentarnog filma razgovara. Zato dovodimo goste, koji onda pojašnjavaju kako je film snimljen, kako je nastao itd.“

Relevantniji od igranih filmova

Izražajna snaga dokumentarnog filma uveliko nadilazi mogućnost dugometražnih igranih filmova koji, po Vušurevićevom mišljenju, svakim danom gube i na svojoj atraktivnosti. Igrani film izgubio je moć da „uzdrma“ gledaoca svojim filmskim narativom, što je recepcijski efekat koji dokumentarni filmovi postižu sa lakoćom.

„Pa, za mene je dokumentarni film bezbroj puta atraktivniji od igranog filma. Ta draž gledanja filma je za mene potpuno nestala u gledanju igranog filma. To mi služi samo da se uspavam u kasnim večernjim satima, ili da se smejem i da me malo razveseli. To više nije izazov, posebno ti televizijski filmovi. Retki su ti igrani filmovi koji me uzdrmaju kao što je u stanju da me uzdrma dobar dokumentarni film. On je za mene temelj moga bića“.

Nekada je uloga dokumentarnog filma u razvijanju filmske kulture društva bila velika i dokumentarni filmovi su bili važan i prepoznatljiv dio televizijskih programa. Danas je situacija mnogo drugačija, a kao televiziju koja vodi posebnu brigu o prezentovanju filmova sa dokumentarnim sadržajima aktuelnih tema Vušurović ističe Al Jazeeru Balkans.

„Pored Al Jazeere ima još par televizija u regionu. Na ovogodišnjem Beldocsu ima program Industry Beldocs Market koji ima za cilj da poveća vidljivost dokumentaraca, kao i transparentnost marketa“.

Inače, ove godine Al Jazeera Balkans je partner festivala, pa će u televizijskom programu kuće, koja signalom pokriva sve zemlje balkanske regije, svake večeri tokom trajanja festivala, biti prikazivan film selektiran u nekom od prethodnih festivalskih izdanja.

Cijeli program nazvan je U srcu festivala – Beldocs od 8. do 15. maja u 23:05 na Al Jazeeri.

Izvor: Al Jazeera