Tajna džema od malina – nova formula

Piše: Nihad Kreševljaković

U vremenu opće krize, najgorom se čini kriza duha i vladavina mediokritetstva koja opasno ugrožava samu egzistenciju kulturnih ustanova, a samim tim i cijelog društva. Bojim se da kao društvo nismo dovoljno svijesni kakve su zapravo posljedice zapostavljanja prevashodno bitnosti obrazovanja, a potom odnosa prema kulturi i umjetnosti. Upravo taj odnos najbolje govori o trenutnom stanju, a neosporno, zanemarimo li ga, dovodimo u pitanje potrebu za bilo čim riskirajući da obesmislimo i sami sebe.

Zbog toga napori pojedinaca da se održe visoki standardi, unatoč uvjetima u kojima se radi, čine se vrijednim svakog poštovanja. Grupa takvih ljudi upravo je okupljena već dvije godine oko jednog od najvećih insitucionalnih teatarskih projekata u regiji zvanog TAJNA DŽEMA OD MALINA, nastale po istoimenoj knjizi Karima Zaimovića (1971.-1995.).

Ciljevi ove predstave su, osim predivnog umjetničkog iskustva, ukazati na značaj djela Karima Zaimovića kao i ukazati na važnost nade i vjere u vlastite sposobnosti osobito mladih ljudi. Karim i njegovo djelo sigurno su inspirativni.

to je jedna od naših najčitanijih knjiga koja sa svakim novim izdanjem stječe nove poklonike. Ime Karima Zaimovića postalo je simbolom grandioznog talenta i tragike rata. «Tajna džema od malina» jedna je od najznačajnijih knjiga objavljenih u periodu opsade grada Sarajeva.

Današnje Sarajevo

Ona jeste knjiga o ratnom Sarajevu, a da se istovremeno skoro nigdje ne dotiče rata! Ekipa ljudi koji su se okupili oko ovog projekta su istih godina ili malo stariji od Karima Zaimovića. Rediteljica predstave Selma Spahić smatra kako njena predstava govori o današnjem Sarajevu kroz svijet Karimove „Tajne džema od malina“ te kaže kako je ova knjiga: „umjetničko je djelo čije smo naslijeđe dužni prebacivati na iduće generacije, insistirajući na važnosti širine obrazovanja mladih ljudi koji kreiraju naš javni prostor, čega je sam Karim bio eklatantan primjer. U suprotnom, probudit ćemo se, ako već nismo, u gradu (i državi) ogrezloj u zasljepjućuju mržnju prema različitosti, ograničavajuću površnost i neobrazovanost i zastrašujuću politiku submisivnosti prema vladajućem sistemu.“

U jednoj od svojih kolumni u magazinu Dani, Karim za Sarajevo piše: “Sarajevski duh danas je transformisan u nešto što on nikada nije bio. Doduše, bilo je to lako, jer Sarajevo više nikada ni izdaleka neće biti slično onom kakvim smo ga znali, tako da ni ono što se naziva njegovim duhom neće biti nalik sebi. Ali, taj duh treba iskoristiti za nešto drugo, a ne na priglupe retoričke igre, treba ga učiniti dovoljno fleksibilnim da opet postane mjerilom vrijednosti, a ne njegovim alibijem. Ako se to ne učini, Sarajevo će na kraju zaista postati ono što dobrim dijelom već jeste- mahalskim konglomeratom, samozadovoljno uljuljkanim bajkama o vlastitoj bitnosti i jedinstvenosti. “          

Baš kao što je Karimov eskapizam u svijet podzemnih kanala u kojima se kriju nacistički pacovi mutanti, u kupolu austrougarske zgrada u kojoj živi vampir ili u svijet knjiga u čijim se koricama kriju najveće svjetske tajne, bio je svojevrsan pokušaj pozicioniranja Sarajeva u epicentar svjetskih zbivanja. Ista je namjera, a i rezultat, ove predstave. „Tajna džema od malina“ koliko god bila sarajevska priča, ona je univerzalna i savršeno korespondira sa globalnom slikom svijeta u kome živimo.

Sarajevski ratni teatar i Festival MESS u suradnji sa Fondacijom Karim Zaimović uspjeli su realizirati najznačajnijih i najsloženijih institucionalnih teatarskih projekata u BiH. Jasno je da je u poslijeratnoj, tranzicionoj BiH kultura jedno od rijetkih polja gdje se još vodi žestoka borba za očuvanje općih ljudskih vrijednosti u svijetu i vremenu u kome živimo.

Izvor: Al Jazeera