Rijeka: Krivične prijave zbog incidenta tokom performansa

Performans u kojem žene govore o svojim ratnim traumama zamišljen je kao afirmacija kulture mira, kaže Oliver Frljić (Goran Kova?i? / Pixsell)

Riječka policija podnijela je krivične prijave protiv deset osoba zbog kršenja javnog reda i mira te diskriminacije tijekom preformansa Drugi rat u srijedu navečer u Hrvatskom narodnom kazalištu u Rijeci.

Policija nastavlja s utvrđivanjem svih okolnosti tog događaja te identiteta i drugih osoba koje su svoje nezadovoljstvo tom tribinom izražavale protivno zakonu.

Policijska uprava primorsko-goranska, izvijestila je da je zbog kršenja odredbi Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira te Zakona o suzbijanju diskriminacije optužne prijedloge podnijela protiv deset osoba starosti od 22 do 61 godine.

Tereti ih za 11 prekršaja koji se odnose na naročito drsko i nepristojno ponašanje te tuče, svađe i vike, a sedmoricu od desetorice osumnjičenih i za kršenje Zakona o suzbijanju diskriminacije.

Okolnosti događaja

U policiji kažu kako nemaju saznanja da su neke osobe pretučene ispred zgrade kazališta, a da policajci, kako navode neki mediji, nisu reagirali.

Ističu kako nastavljaju s utvrđivanjem svih okolnosti događaja te identiteta drugih osoba koje su protuzakonitim aktivnostima sudjelovale u prosvjedima.

Performans nazvan Drugi rat, koji je izveden u Hrvatskom narodnom kazalištu “Ivana plemenitog Zajca” u Rijeci i u kojem su žene protjerane iz svojih domova tijekom prošlog rata govorile o svojim iskustvima, izazvao je prosvjedne povorke veterana i navijačke skupine “Armada” središtem grada te njihovo okupljanje pred zgradom kazališta, zbog čega je morala intervenirati policija.

Svoja sjećanja na ratne dane, na obljetnicu akcije “Oluja”, u organizaciji Srpskog narodnog vijeća i u suradnji s nevladinom udrugom Documenta te intendantom riječkog HNK-a Oliverom Frljićem, ispričalo je pet žena različitih nacionalnosti.

Prema ideji organizatora, tim događajem htjela se otvoriti javna debata o položaju žena u ratu, progovoriti o zamjeni ratnog nasilja nad ženskim subjektom “mirnodopskim” nasiljem kroz dominantne muške narative o ratu te mogućnosti emancipacije od njih kroz kreiranje prostora ženskog sjećanja.

Prije početka tog događaja dio riječkih udruga proizašlih iz Domovinskog rata održao je prosvjedni skup na Mostu hrvatskih branitelja, izražavajući nezadovoljstvo organiziranjem Drugog rata, uz ocjenu da je riječ o provokaciji zbog namjere da se održi na dan obilježavanja 20. obljetnice “Oluje”.

Tristotinjak prosvjednika, među kojima su bili i članovi navijačke skupine “Armada”, prošlo je središtem grada pjevajući domoljubne pjesme i pogrdne napjeve upućene Oliveru Frljiću i gradonačelniku Rijeke Vojku Obersnelu. Pred zgradom gradske uprave su održani prosvjedni govori.

Interventni policajci

Tijekom predstave prosvjednici su se okupili pred zgradom HNK-a te su novinari i gledatelji na izlasku zaustavljeni zbog sigurnosti 20-tak minuta.

Njihov izlazak iz zgrade štitio je kordon interventnih policajaca, a prosvjednici su uzvikivali pogrde.

Najavni tekst o tom događaju jedan medij opremio je naslovom “U Rijeci spremaju ‘kontra Oluju'”, zbog čega se Frljić žalio Hrvatskom novinarskom društvu, navodeći kako je “riječ o pokušaju da se o ratu govori ne iz pozicije nacionalne pripadnosti, već iz pozicije žene”.

Po njemu, cijeli skup je zamišljen kao afirmacija kulture mira.

Svoju ratnu priču prva je ispričala žena iz Osijeka, čijeg su supruga odvele tri osobe u odori Hrvatske vojske.

Naknadno je utvrđeno da je bio žrtva “slučaja Selotejp”, zbog kojeg se sudilo Branimiru Glavašu.

Kazala je, također, da nakon povratka u Osijek nije mogla naći posao, jer je bila “kriva što se kao Hrvatica udala za Srbina”.

O životu u selu Polača pokraj Knina govorila je žena koja je na početku rata imala 11 godina. Prisjetila se zbjega tijekom akcije “Oluja” i putovanja do Beograda te školovanja u tom gradu.

Bolne uspomene iz Mostara

Žena koja je ratno doba provela u Vukovaru, nakon čega je otišla u inozemstvo, ispričala je da nikad nije upoznala oca.

Žena rodom iz Mostara prisjetila se ratnih dana u tom gradu, gdje su nju, majku, tetku i sestru, kako je kazala, vojnici Hrvatskog vijeća obrane istjerali sa zapadne strane grada na istočnu stranu.

Peta sudionica razgovora živjela je na početku rata u Slatini, a sa svojim suprugom, koji se pridružio Teritorijalnoj odbrani Bosne i Hercegovine, odselila se u Beograd.

Nakon povratka na oslobođeno područje provela je u istražnom zatvoru mjesec dana.

Izvor: Agencije


Reklama