Dugogodišnje obnove beogradskih muzeja

Izložba grafika Albrechta Durera u Beogradu obara rekorde posjećenosti. Međutim, Muzej grada Beograda, koji ju je organizirao, nema ni svoju zgradu, ni stalnu postavku.

S druge strane, izlošci sa stalne postavke Narodnog i Muzeja savremene umjetnosti, umjesto u izložbenom prostoru, nalaze se po depoima.

Razlog je obnova kojoj se ne nazire kraj, javlja reporterka Al Jazeere Jelena Glušac.

Izložba o kojoj ove jeseni priča cijeli Beograd, svega mjesec dana od otvaranja čeka svog 10.000-og posjetioca. Tako nešto, kažu kustosi, nije zabilježeno u historiji prijestolničkog muzeja. Šta je razlog – zvučno ime ili potreba za kulturom?

Danijela Vanušić iz Muzeja grada Beograda je kazala: “Neki kažu, nije teško bilo najaviti Albrechta Durera. Svi znaju ko je Albrecht Durer. To je istina, nije to sporno. Ali, to pokazuje da ljudi zaista žele da vide nešto od svetske umetnosti kod nas. I žele da uživaju u njoj. Ljudi koji dolaze, ostaju po pola sata, sat ili se vraćaju više puta. Devojke koje nam volontiraju kažu, ‘pa mi sad već pamtimo lica, tačno znamo ljude koji se vraćaju.”

Ako imaju gdje da se vraćaju. Dok Muzej grada Beograda nema jedinstven prostor već više malih objekata, Narodni i Muzej savremene umjetnosti, naizgled samo zgrade i imaju. I to zatvorene.

I muzej kao eksponat

Umjesto izložbe, tu su satovi. Računaju vrijeme do kad bi sanacija trebalo da bude završena. U slučaju Narodnog muzeja, tajmer je počeo da otkucava prije 12 godina.

Živim ga održava čist entuzijazam zaposlenih, kroz izložbe u privremeno osposobljenim dijelovima muzeja. 

“Možda su se ljudi, nažalost, navikli na ove loše okolnosti, ali čim se ponudi programi… Evo, mi imamo odličan primer tokom 2014. kada je ovde samo održano 18 tematskih izložbi, poseta je zaista bila izuzetna. To su bile izložbe od manjih kamernih pa do većih, kao što je gostujuća izložba Henry Moore koja je zabeležila impresivnu posetu. Znači, potreba postoji, kada postoji sadržaj – publika dolazi, samo treba da postoje mogućnosti da im se to pruži”, ocijenila je Lidija Ham Milovanović iz Narodnog muzeja Srbije.

Muzej savremene umjetnosti i sam počinje da djeluje kao eksponat. Posljednji put bio je otvoren prije osam godina. Radovi još nisu ni počeli. Postavka mu je po depoima i trezoru Narodne banke.

Vidi je publika u inostranstvu, kada muzej gostuje sa nekim od 8.000 svojih predmeta.

Zoran Erić iz Muzeja savremene umjetnosti Srbije je kazao: “Radimo imajući u vidu sve okolnosti u kojima je naša zemlja, ne samo kultura, nego uopšte u kom je društveni sistem i kako se on trenutno razvija. Dakle, sve su to prepreke koje mogu da se dožive i kao pozitivni izazovi za nas kustose koji delujemo u okviru državnih institucija, ali pokazujemo inicijativu da ostvarimo što više u okviru okolnosti u kojima se nalazimo.”

Da se upuštaju u borbu protiv vjetrenjača, kustosi su, kažu, znali još kad su birali fakultet. Historija umjetnosti upisuje se iz ljubavi. Borba za kulturu nastavlja isto tako. Uz posvećenost i prkos.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike KULTURA
POPULARNO