Temeljac budućem naslijeđu

Svaki od doniranih predmeta u „Kolekciji budućeg naslijeća“ ima ličnu i kolektivnu priču. (Ustupljeno Al Jazeeri)

Piše: Saida Mustajbegović

Kerani podmetač za čašu simbolično je, u Sarajevskom ratnom teatru, u petak 19. septembra, položen kao „temeljac“ budućem naslijeđu. Podmetač je prvi prilog u „Kolekciji budućeg naslijeđa“.

Riječ je o projektu koji je inicirala Azra Akšamija, bosanskohercegovačka historičarka arhitekture i profesorica na američkom univerzitetu MIT u Bostonu.

Uz svijest da keranih predmeta ima mnogo, donatorka je prilažući njoj nešto drago i važno, sjetila se nane i nene koje su „donaciju“ izradile; prisjetila se da su je godinama pokušavale naučiti da kera, kao i da su shvativši da to nije jedan od njenih mnogobrojnih talenata, same izradile njeno djevojačko ruho. Priložila je jedan od rijetkih preostalih komada iz te djevojačke kolekcije.

Podmetač je tako postao dio priče o naslijeđu, koju Akšamija ispusuje sa Lejlom Hodžić (Sarajevo), Margarethe Makovec (Graz), Antonom Ledererom (Graz), Internacionalnim teatarskim festivalom MESS (Sarajevo) i Centrom za savremenu umjetnost ROTOR (Graz).

Njihov cilj je da, prilažući predmete koji imaju potpuno ličnu, priču kreiraju umjetničku zbirku koja će ostati budućim generacijama.Svako od pobrojanih simbolično je priložio „eksponat“ koji ima lični, ali i kolektivni značaj. Učinili su to u trenutku kada posjetitelji Zemljskog muzeja u Sarajevu stanu ispred zakovanih vrata; u vrijeme kada se turisti dive blještavoj zgradi Vijećnice i ne razmišljaju o spaljenom knjižnom fondu i kada već niko ne razmišlja i ne priča o otužnoj sudbini Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH.

Važnost ove kolekcije

Zašto je važna ova kolekcija? Podsjećanja radi, kada je u drugoj polovini 19. stoljeća Evropa euforično počela da traga za svojim korijenima, istraživanja prahistorijskih nalazišta dobila su poseban značaj. Te godine obilježilo je otkriće Troje u Maloj Aziji, Mikene na Peloponezu u Grčko. E baš tih godina, u pokušaju da izgrade Poljoprivrednu školu, austrougarske vlasti otkrivaju neolitsku kulturu na sarajevskom Butmiru. Upravo to otkriće bilo je povod da se organizira prvi svjetski kongres arheologa i antropologa 1894. godine.

Evropski značaj otkrića “butmirske kulture” najbolje ilustriraju riječi Škota dr. Roberta Munroa objavljene 1894. u engleskom The Timesu: “Za svakog državnika bila bi dika vrijedna lovor-vijenca da je razbio predrasude i krive nazore, koje su tako dugo tištale tu krasnu zemlju, koju rijese toliko prirodne ljepote i neobične naravne pojave, koja je bila ‘terra incognita’, te da je stao njegovati znanstvena istraživanja, kojim je suđeno, da razbistre prethistoričarsku civilizaciju Evrope. Pa ipak je sve to u Bosni i Hercegovini vrlo blizu savršenstvu.”

Slučajno otkriće “butmirske kulture”, kome su, kao i krajem 19. vijeka, povod bili građevinski radovi, ispisalo je nove stranice ne samo bosanske već i evropske povijesti. A takva svjedočanstva u BiH više nisu institucionalno važna nikome, jer su se izvršne i zakonodavne vlasti pobrinule da, primjerice, četiri-pet miliona eksponata Zemaljskog muzeja u Sarajevu nisu važne nikome. 

Izložba održana u Gazi Husrev-begovom hanikahu

Jedan djelić njih ovih dana je izložen u Gazi Husrev-begovom hanikahu kroz postavku izložbe „Skriveni svijet balkanskih žena“ gdje je predstavljena  odjeća ulicu na kraju XIX i u XX vijeku iz Etnografskog muzeja u Beogradu i Zemaljskog muzeja u Sarajevu.

Upravo ta izložba vrlo plastično ilustruje koliko je kolektivno sjećanje kratko i uvjetovano raznoraznim utjecajima. Stoga pitanje inicijatorke projekta Azre Akšamije prilikom simbolične donacije keranog podmetača ostaje otvoreno – šta je naslijeđe?  Inače, svaki od doniranih predmeta u „Kolekciji budućeg naslijeća“ ima ličnu i kolektivnu priču.

Podrška ugroženim institucijama kulture

Azra Akšamijia je svojevremeno pokrenula i važnu globalnu akciju podrške ugroženim institucijama kulture od državnog značaja u Bosni i Hercegovini na koju se odazvalo 200 kulturnih institucija, muzeja i galerija širom svijeta i u znak solidarnosti s katastrofalnim položajem institucija kulture u Bosni i Hercegovini prekrili svoje eksponate ili zatvorili cijele objekte.

Bio je to prvi projekat međunarodne platforme CULTURESHUTDOWN i akcija pokrenutoj zahvaljujući snazi pojedinaca kojom je skrenuta pažnja svjetske kulturne javnosti na zabrinjavajuću situaciju u bh. kulturnim institucijama.

Muzičar Damir Imamović donirao je Spisak pjesama, star preko sto godina, na kojem su tradicionalne pjesme. Upravo taj katalog svjedoči da ono što danas slušamo i nazivamo tradicionalnim i nije način na koji su sevdalinke interpretiraju danas. S obzirom da u BiH ne postoji fonoteka, jedini orginalni tonski zapisi tradicionalne muzike sa ovih prostora nalaze se u Londonu i do njih je, posvjedočio je Imamović, izuzetno teško doći.

Skenirane fotografije, za koje se činilo da blijede pred očima, donirao je Nebojša Jovanović publicista i filmski teoretičar iz Sarajeva. Pokazao je svjedočanstva o filmovima čije trake više ni ne postoje, a ni fotografija u neko skorije vrijeme također neće biti jer vrijeme uzima danak.

Arheolog Zemaljskog muzeja BiH Mirsad Sijarić donirao je knjigu koja je nedavno publicirana u kojoj je prikazano hladno srednjevjekovno  oružje sa ovih prostora.

Nihad Kreševljaković, direktor SARTR-a, donirao je dvije knjige – „Bio je lijep i sunčan dan“ i „Tajna džema od malina“ te vatrogasni šljem. Istakao je značaj druge knjige koju je Karim Zaimović koji je poginuo u dvadeset i četvrtoj godini života, napisao u ratnim uvjetima a koja je bila svojevrsna svjetiljka u vrlo mračnim vremenima, ali i simboličan pokazatelj – da pojedinac može uvijek ostaviti značajan trak ukoliko želi.

“Baštinjenje kulturnog nasljeđa normalna je pojava u svijetu, no zbog situacije u kojoj se nalaze institucije kulture u Bosni i Hercegovini mi po tom pitanju već duže vrijeme stagniramo. Zbog toga želimo zajedno sa građanima kreirati jednu kolekciju koja će biti bez političkog ili nacionalnog filtera. Kolekcija će biti izložena u galeriji Java od 03. do 12. oktobra, a svi zainteresovani će je moći vidjeti i sami dati neki predmet koji bi mogao postati dio kolekcije“, istakla je jedna od nositeljica projekta, Lejla Hodžić.

Projekt se realizira uz pomoć Kancelarije regionalne vlade Štajerske, Odjela za kulturu, Evropu i međunarodne poslove (Austrija).

Izvor: Al Jazeera
 

 

 


Povezane

Albanci u Strugi bojkotirali ovogodišnje večeri poezije zbog, kako tvrde, jezičke diskriminacije većinske zajednice.

Published On 29 Aug 2014

Blizu 200 muzeja, galerija i ostalih akademskih institucija iz cijelog svijeta žutom će trakom nakratko prekrižiti svoja djela, po uzoru na daske na vratima zatvorenog Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Riječ je o međunarodnoj akciji solidarnosti sa ugroženim institucijama kulture u BiH koju provodi globalna mreža umjetnika i naučnika Culture Shut Down. Gošća Al Jazeere iz Bostona […]

Published On 01 Mar 2013

Umjetnost ispijanja kafe je sastavni dio svakodnevnog života, a u Argentinu je stigla sa španskim i italijanskim imigrantima.

Published On 28 Mar 2014
Više iz rubrike KULTURA
POPULARNO