Izbori u BiH: Šta donosi nova tehnologija i kako će izgledati glasanje

Više od 3,4 miliona glasača imat će pravo birati vlast 4. oktobra 2026. godine, na Općim izborima u Bosni i Hercegovini koji donose jednu od najvećih promjena u izbornom procesu zemlje: birači će i dalje glasati na papiru, ali će njihov identitet biti provjeravan biometrijski, dok će glasačke listiće obrađivati optički skeneri, prije ručnog brojanja.

Neki političari, poput onih iz dugogodišnjeg vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika, kritizirali su novi sistem glasanja, smatrajući da će unijeti konfuziju u izborni proces. S druge strane, manje stranke vjeruju da će tehnologija dati priliku za fer i poštenije izbore. Sve prethodne izbore pratile su kontroverze i optužbe o krađi glasova.

Za povjerenje glasača borit će se 75 političkih partija i četiri nezavisna kandidata.

Al Jazeera je istražila kako će izgledati glasanje na predstojećim izborima u Bosni i Hercegovini.

Je li tehnologija prvi put na izborima u BiH?

Ne baš. Tehnologija je u izbornom procesu BiH postojala i ranije, ali je 2024. godine prvi put napravljena ozbiljnija demonstracija savremenih izbornih tehnologija direktno na biračkim mjestima.

Na Lokalnim izborima 2024. proveden je pilot-projekt. Biometrijska identifikacija, naprimjer, testirana je na 138 biračkih mjesta u Brčko Distriktu, gdje je identificirano 38.177 glasača.

Cilj uvođenja tehnologije je smanjiti mogućnost zloupotreba, poput glasanja u ime druge osobe ili višestrukog glasanja, ali i ubrzati brojanje i objavu rezultata. Skeneri bi trebali smanjiti prostor za ljudsku grešku pri prebrojavanju, dok bi elektronska identifikacija trebala pouzdanije potvrditi ko je zaista pristupio glasanju.

Kako će izgledati glasanje?

Za one koji izađu na izbore prvi korak će biti gotovo isti kao i ranije: na biračko mjesto treba ponijeti važeću ličnu kartu, pasoš ili vozačku dozvolu.

Nakon predaje dokumenta, član biračkog odbora provjerava identitet. Zatim dolazi nova faza – biometrijska autentifikacija. Posebanan uređaj provjerava podatke glasača, povezivanjem s biometrijskim podacima koje država već ima kroz sistem identifikacijskih dokumenata. Birač će dati otisak prsta kako bi se potvrdilo da je osoba koja se pojavila na biračkom mjestu zaista ona čiji je dokument predočen.

Ako je identitet potvrđen, glasač dobija listiće, potpisuje se u biračkom spisku i odlazi iza paravana. Glasanje se i dalje obavlja ručno na papiru, ne glasa se na elektronskom uređaju.

Nakon popunjavanja listića birač ga nosi do skenera i ubacuje u uređaj. Skener očitava listić i ubacuje ga u glasačku kutiju. Time se glas istovremeno čuva u papirnom obliku, ali se rezultat može elektronski obraditi.

Važna je i jedna sigurnosna mjera: tehnologija ne ukida ručno brojanje. Nakon zatvaranja biračkog mjesta podaci se provjeravaju, rezultati se elektronski šalju CIK-u, a zatim se obavlja i ručno prebrojavanje.

U konačnici, cilj nije da mašina „glasa“ umjesto građana. Birač i dalje bira, glasački listić je i dalje papirni, ali tehnologija treba da potvrdi ko je glasao i pomogne da se prebroji ono što su građani zaista zaokružili.

Je li uvođenje izborne tehnologije odluka domaćih političara?

Ne. Nakon što se domaći političari nisu mogli dogovoriti u vezi uvođenja tehnologije u izborni proces, tadašnji visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt donio je odluku u julu 2025. godine kojom je osigurao finansiranje opreme u iznosu od oko 61 milion eura iz dobiti Centralne banke BiH.

Je li promijenjen i izgled listića?

Da. Na Općim izborima 2026. u BiH glasački listići su također izmijenjeni. S lijeve strane listića bit će nazivi stranaka i koalicija. Glasač popunjava kružić ispred stranke ili koalicije za koju glasa. Da desne stane bit će redni brojevi. Novina je da na listićima neće biti ispisana imena kandidata, osim za državno Predsjedništvo, već brojevi koji predstavljaju imena kandidata. Prije samog glasanja glasač će se trebati informirati koji broj nosi kandidat kojem želi dati glas.

Koje nivoe vlasti birači biraju na predstojećim izborima?

Na Općim izborima u Bosni i Hercegovini 2026. godine građani biraju vlast na državnom i entitetskom nivou.

Na državnom nivou birat će članove u tročlano Predsjedništvo Bosna i Hercegovina (Bošnjak, Hrvat i Srbin) i zastupnike u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (42 mandata).

Osim za državne funkcije, glasači iz Federacije BiH biraju predstavnike u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH  (98 zastupnika) i zastupnike u skupštinama u deset kantona.

Građani s prebivalištem u bh. entitetu Republika Srpska glasaju za entitetskog predsjednika i dva potpredsjednika te za Narodnu skupštinu Republike Srpske (ukupno 83 zastupnička mjesta).

Građani Brčko Distrikta biraju vlast za državni nivo te, u ovisnosti o međuentitetskoj opredijeljenosti, za odgovarajući entitetski nivo vlasti.

Koji su ovo izbori po redu?

Ako se računaju opći izbori nakon rata i uspostavljanja institucija prema Dejtonskom sporazumu, 4. oktobar bit će održani deveti opći izbori. Prvi poslijeratni izbori održani su 13. i 14. septembra 1996. godine.

To znači da se 2026. godine održavaju deveti opći izbori od prvih poslijeratnih. Važno je napraviti razliku između njih i prvih višestranačkih izbora u BiH, koji su održani još 1990, dok je zemlja bila u sastavu Jugoslavije.