Srebrenica nakon 30 godina: Sjećati se žrtava, ne dopustiti negiranje zločina

Hiljade ljudi došle su na obilježavanje 30. godišnjice genocida u Srebrenici, u kojemu su pripadnici vojske i policije Republike Srpske ubili više od osam hiljada Bošnjaka, pretežito muškaraca i dječaka.

Presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i Međunarodnog suda pravde (ICJ) masovna ubistva počinjena nakon pada enklave pod zaštitom Ujedinjenih naroda u julu 1995. godine označena su kao zločin genocida, a zbog toga su na doživotne kazne zatvora osuđene tadašnje vojne i političke vođe Republike Srpske Ratko Mladić i Radovan Karadžić.

Rezolucijom koju je 2024. godine usvojila Opća skupština UN-a proglašen je međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici.

Hrvatski premijer Andrej Plenković je rekao u govoru tokom komemoracije u Potočarima kako se dubokim poštovanjem, tugom i suosjećanjem sa žrtvama i njihovim obiteljima prisjeća “najstrašnijeg zločina na europskom tlu nakon Drugog svjetskog” rata čije su žrtve brutalno ubijene samo stoga što su bili Bošnjaci.

Istaknuo je kako su i Hrvatska i BiH bile su žrtve agresije Miloševićevog režima a podsjetio je kako Hrvatska i danas traga za više od 1744 nestale osobe pa s dubokim poštovanjem gleda na one u BiH koji nose bol za svojim nestalima.

“Srebrenica je više od mjesta stradanja, ona je simbol opomene. Ovdje je zlo dosegnulo svoju krajnju genocidnu formu”, kazao je Plenković ističući kako su tamo zakazali i međunarodni mehanizmi ali i temeljna načela čovječnosti.

To smatra posebice važnim danas u vrijeme ratova kada treba biti svjestan koliko je mir dragocjen.

“Sjećanje na Srebrenicu univerzalna je poruka da se više nikada ne dogodi sličan zločin”, kazao je hrvatski premijer.

Prava i istinska pomirba, kako je istaknuo, može se graditi samo na istini, pravdi i iskrenosti a Hrvatska, gledajući naprijed, snažno podupire BiH na putu ka EU.

‘Nema mjesta nijekanju genocida’

Slične su poruke poslali i drugi međunarodni dužnosnici koji su govorili na komemoraciji.

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Costa obećao je čuvati sjećanja na srebreničke žrtve kazavši kako je EU nepokolebljivo posvećen istini.

“U Evropi niti drugdje nema mjesta nijekanju genocida”, kazao je Costa dodajući kako je to prvi korak ka tome da se slični zločini više ne ponove.

Rekao je kako vjeruje da je današnjoj BiH mjesto u EU i da će ta zemlja imati svu potporu na tom putu

Graciela Gatti Santana, predsjednica Mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT), nasljednika Haaškog tribunala, kazala je da je “brutalni genocid” iz 1995. bio temeljen isključivo na etničkoj mržnji a upozorila je na uznemirujuću praksu nijekanja sudski utvrđenih činjenica o počinjenim zločinima. Glavni tužitelj MICT-a Serge Brammertz izjavio je da se iskrena počast žrtvama Srebrenice može odati jedino tako da se govoriti istina, a istina je da je nad njima počinjen genocid.

Visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt također je pozvao na očuvanje dostojanstva žrtava tako što će se pronaći ostaci još oko hiljadu Srebreničana za kojima se i dalje traga i odlučno suprotstaviti svakom pokušaju nijekanja genocida. Dodao je kako je to najmanje što se može učiniti kada je već međunarodna zajednice propustila odlučnije djelovati ne bi li se zločini spriječili. Apelirao je i za očuvanje Dejtonskog sporazuma kao temelja mira u BiH.

Europska povjerenica za proširenje Marta Kos kazala je kako genocid u Srebrenici nikada neće biti zaboravljen kao i da taj zločin ostaje dubokim ožiljkom u evropskoj historiji. Počast žrtvama, kako je istaknula, treba odati braneći prava koje su njima bila uskraćena i to tako što će se jačati evropsku zajednicu u kojoj će svi živjeti u miru i dostojanstvu uz zaštitu prava svih pojedinaca.

“BiH vidim u samom srcu te zajednice”, kazala je Kos.

NATO ostaje garant sigurnosti BiH

Posebnu poruku solidarnosti s obiteljima žrtava poslao je britanski kralj Karlo III. dok je glavni tajnik NATO-a Mark Rutte potvrdio kako Savez nakon intervencije kojom je osigurao kraj rata 1995. godine ostaje garant sigurnosti BiH. Nizozemski ministar vanjskih poslova Caspar Veldkamp ponovio je ispriku svoje zemlje zbog neuspjeha njenih vojnika iz sastava mirovnih snaga UN da 1995. zaštite Srebrenicu od srpskog napada.

“Gorka je realnost da se ti zločini mogu ponoviti”, upozorio je Veldkamp podsjetivši na ratove koji traju diljem svijeta od Ukrajine do Sudana.

Munira Subašić, predsjednica udruge “Majke Srebrenice”, apelirala je da se danas svi angažiraju kako bi se nasilje i zločini u današnjim ratovima spriječilo.

“Mnoge majke i u Ukrajini i u Palestini doživljavaju ono što smo mi doživjeli u Srebrenici 1995. godine”, kazala je Subašić.

Pokopani posmrtni ostaci sedam žrtava

Nakon komemoracije u memorijalnom centru u krugu spomen kompleksa pokopani su posmrtni ostaci sedam žrtava genocida a uglavnom je riječ tek o dijelovima njihovih skeleta.

Nakon pada Srebrenice porodice su prijavile nestanak 8372 osoba a do sada su pronađeni i ekshumirani ostaci njih nešto manje od sedam hiljada dok se za ostalima i dalje traga.

Većina identificiranih pokopana je u memorijalnom centru u Potočarima.