Pettigrew: Mural Ratku Mladiću u Kalinoviku prijeti novim zvjerstvima

U tekstu naslovljenom Sjećanje na žrtve Kalinovika – Potvrđivanje ljudskog prava na memorijalizaciju i osiguranje demokratske budućnosti, David Pettigrew, profesor filozofije i studija holokausta i genocida na Državnom univerzitetu Southern Connecticut piše da mu je čast i ove godine stajati uz Samira Vranovića, uz udruženje Istina Kalinovik 92, uz preživjele i članove porodice “dok obilježavamo 33. godišnjicu progona i stradanja bošnjačkih civila u Kalinoviku”.

Svojom prisutnošću, piše Pettigrew, potvrđujemo ljudsko pravo na obilježavanje i apeliramo na nadležne vlasti da se osigura pravo postavljanja spomen-obilježja na mjestima zločina u Kalinoviku, uključujući memorijalni muzej i groblje u koncentracionom logoru Barutni magacin. Također, piše autor, pozivamo vlasti da spriječe veličanje osuđenih ratnih zločinaca u Kalinoviku uklanjanjem murala Ratka Mladića.

Kao rezultat zločina počinjenih u Kalinoviku 1992. godine, Apelaciono vijeće Suda Bosne i Hercegovine osudilo je bivšeg komandanta Taktičke grupe bosanskih Srba Ratka Bundala na dvadeset i dvije godine zatvora, komandira policijske stanice Neđu Zeljaju na petnaest godina zatvora, a komandira koji je upravljao koncentracionim logorom Barutni magacin, Đorđislava Aškrabu, na sedam godina zatvora.

Zločini u Kalinoviku

Profesor Pettigrew, koji je i član Upravnog odbora Programa studija genocida Univerziteta Yale, podsjeća da su Bošnjaci u Kalinoviku bili podvrgnuti zatočenju, deportaciji, zastrašivanju, teroru, ubistvu, seksualnom nasilju i drugim nehumanim djelima počinjenim sa namjerom da se nanese teška patnja. Ovi i drugi zločini počinjeni u Kalinoviku rezultirali su gotovo potpunom eliminacijom bošnjačkog stanovništva, koje je smanjeno sa otprilike 31 posto 1992. godine na dva posto 2013 godine.

“Nakon ovih zločina sa ciljem eliminacije, uvreda je cjelokupnom čovječanstvu što je preživjelima onemogućeno postavljanje spomenika u Kalinoviku. Zabrana predstavlja kršenje osnovnog ljudskog prava na memorijalizaciju. Koncentracioni logor Barutni magacin bi se trebao sačuvati kao zaštićeno nacionalno spomen područje sa muzejom za edukaciju budućih generacija i sprječavanje ponavljanja zločina.”

Profesor Pettigrew u tekstu podsjeća da je u izvještaju Vijeću UN-a za ljudska prava u oktobru 2020. godine naglašeno da je predanost memorijalizaciji ključna za promicanje “razvoja kulture demokratije i poštivanja ljudskih prava”. Postavljanje spomenika u Barutnom magacinu doprinijelo bi ne samo kulturi sjećanja već i pravednoj budućnosti u Bosni.

“Prošle godine smo svjedočili usvajanju Rezolucije Generalne skupštine UN-a kojom se 11. juli obilježava kao Međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici. Nakon historijske Rezolucije UN-a, apsolutno je neprihvatljivo da se mural koji veliča Ratka Mladića, osuđenog na doživotni zatvor za genocid u Srebrenici nalazi na ulazu u Kalinovik.”

Mural Ratka Mladića

“Danas, u znak sjećanja na žrtve i u skladu s bosanskim zakonom protiv veličanja osuđenih ratnih zločinaca, te u ime budućnosti u kojoj se poštuju istina i ljudska prava, pozivam Visokog predstavnika da ukloni mural Ratka Mladića na ulazu u Kalinovik”, piše Pettigrew.

“Mural je okrutna provokacija koja slavi zločine i prijeti ponavljanjem zvjerstava. Vrijeme je da Visoki predstavnik prekine svoju šutnju o muralu i poduzme nešto.”

“Svojim prisustvom danas, stojeći zajedno, prisjećamo se žrtava u Kalinoviku, a posebno onih čiji ostaci još uvijek nisu identificirani, uključujući dr. Abdurahmana Filipovića, Avdiju Škoru i Salka Vranovića. Danas se prisjećamo njih, kao i svih onih koji su stradali u Kalinoviku. Zajedno osuđujemo govor mržnje, negiranje genocida i prijetnje secesijom te njegujemo kulturu sjećanja koja je ključna za rađanje mira, pravde i nade u demokratsku budućnost”, zaključio je profesor Pettigrew.