Održano ročište, odluka o Dodiku u roku od 30 dana
Dodik je u prvostepenom postupku osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane vršenja funkcije entitetskog predsjednika zbog nepoštivanja odluke visokog predstavnika.

Održano je ročište Apelacionog vijeća Suda Bosne i Hercegovine u predmetu protiv Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, osuđenog u prvostepenom postupku na godinu zatvora i šest godina zabrane vršenja funkcije entitetskog predsjednika radi nepoštivanja odluke visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Christiana Schmidta.
Kako je saopćeno u četvrtak kasno poslijepodne, odluka u drugostepenom postupku bit će donesena u roku od 30 dana.
Nastavite čitati
list of 4 itemsNakon Dodika i premijer i predsjednik parlamenta RS-a došli u Tužiteljstvo BiH
Predsjednik VSTV-a: Prije mjesec dana sam saznao da se pregovara s Dodikom
Tri lica balkanskog nacionalizma, o kojima Evropa uglavnom šuti
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, osim potvrde osuđujuće presude za Dodika, duže kazne te zabrane političkog djelovanja, zatražilo je osuđujuću kaznu i za Miloša Lukića, direktor Službenog glasnika RS-a, oslobođenog u prvostepenom postupku.
Dodikov advokat Goran Bubić insistirao je na tome da je Dodik političar kojega većina birača u RS-u podržava te da Dodik i Schmidt imaju sukob koji je političke naravi pa se taj sukob u “političkoj areni” i treba nastaviti, umjesto što je prebačen na pravosudni teren.
Tvrdio je kako je prvostepena presuda “namještena”, pa kao dokaze nudio najave, odnosno procjene koje su tokom suđenja iznosili neki političari poput Bakira Izetbegovića, čelnika Stranke demokratske akcije.
Time je, kako je pričao Bubić, stvorena “neprijateljska atmosfera koja ugrožava standard poštenog suđenja” pa u takvim okolnostima optuženi ne može imati povjerenje u Sud BiH.
Dodikova odbrana osporava i legitimitet Christiana Schmidta kao visokog predstavnika uz obrazloženje kako njegovo imenovanje nije potvrdilo Vijeće sigurnosti UN-a. Smatraju da zato nije mogao ni nametati odluke, odnosno poništiti sporne zakone.
“Jedino što očekujemo je oslobađajuća presuda”, rekao je Bubić po okončanju ročišta, prenosi Hina.
Odbijen zahtjev za izuzeće sudija
Apelaciono vijeće Suda BiH prethodno je odbacilo prijedlog Dodikove odbrane kojom su tražili izuzeće dvoje sudija iz drugostepenog postupka.
Dodikov pravni tim uputio je zahtjev za izuzeće sudija Vesne Jesenković i Hilme Vučinića, zbog čega je sjednica bila pomjerena sa 13 sati na 16, javila je Anadolija.
Sudije čije je izuzeće zatraženo nalaze se u sastavu tročlanog vijeća koje vodi žalbeni postupak protiv Dodika, osim Jesenković i Vučinića, čini ga i sutkinja Amela Huskić.
Odbrana je svoj zahtjev obrazložila pozivajući se na član 29. Zakona o krivičnom postupku, prema kojem sudija koji je prethodno bio uključen u donošenje odluka u ranijim fazama predmeta ne bi smio učestvovati u žalbenom postupku.
Bubić je naveo da je Jesenković bila uključena u odlučivanje o odbacivanju zahtjeva za delegaciju predmeta sa Suda BiH na banjalučki sud, dok je Vučinić, kako je naveo, bio član vijeća koje je razmatralo žalbu na tu odluku.
Sud je donio odluku da odbije zahtjev za izuzeće, te se proces nastavlja prema ranije utvrđenom planu.
Prvostepena odluka
Dodik, koji tvrdi da ne priznaje Sud BiH i presudu, kazao je da nema nikakva očekivanja od apelacionog procesa pred “vanustavnim Sudom BiH”.
Poručio je da “u ovom ne učestvuje”, uprkos činjenici da se njegova odbrana žalila na prvostepenu presudu. Rekao je kako njegovi advokati smatraju da je potrebno poštovati proceduru, kao i da ih je uputio da to rade bez njega.
Prema prvostepenoj presudi, izrečenoj 26. februara, Dodik je zbog nepoštivanja odluka Visokog predstavnika osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane vršenja dužnosti predsjednika RS-a, dok je Miloš Lukić, vršilac dužnosti direktora Službenog glasnika RS-a, oslobođen.
Dodik je proglašen krivim jer je od 1. do 9. jula 2023. u Banjoj Luci, svjesno i znajući da je visoki predstavnik Schmidt donio odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH od 1. jula iste godine, kao i odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a, preduzimao radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući i ne provodeći odluke Visokog predstavnika, prenijela je Fena.