Schmidt u Vijeću sigurnosti UN-a: Dodikova zapaljiva retorika bez podrške, ne vidim opasnost rata

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt obratio se Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, koje održava redovnu polugodišnju raspravu o stanju u Bosni i Hercegovini.

On je prisutne podsjetio da se ove godine obilježava 30. godišnjica od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji je okončao krvoproliće u BiH.

Schmidt je istakao da su uvjeti za potpunu implementaciju civilnih aspekata Dejtonskog sporazuma u BiH pogoršali u odnosu na prethodne periode izvještaje, te je napomenuo da su izazovi s kojim se BiH suočava jesu kompleksni, ali da je vanredna kriza s kojom se zemlja suočava jesu posljedica ozbiljnih napada određenih političkih aktera na Dejtonski mirovni sporazum i koji narušavaju ustavni poredak BiH.

On je podsjetio da mirovni sporazum uključuje ad hoc mehanizme i instrumente međunarodne kontrole kako bi se očuvao održiv mir i ljudska prava i funkcionalne demokratije.

Visoki predstavnik je kazao da mu prilaze građani BiH postavljajući pitanje može li osigurati da zemlja ponovno ne zatetura u rat.

“Na to uvijek odgovorim da ne vidim opasnost rata, jer niko ne želi da prođe kroz to ponovno.”

“Nažalost, zapaljiva politička retorika, uvrede i zanemarivanje zvjerstava, koji su kulminirali u genocidu u Srebrenici, dovode se u pitanje, odnosno dovode u pitanje političku ulogu nekih aktera i nastavka postojanja BiH”, kazao je Schmidt.

Visoki predstavnik u BiH je kazao da je pogoršanje političke krize u BiH kulminiralo u prvom kvartalu ove godine, koji je bio obilježen značajnim rastom tenzija koje predstavljaju vanrednu krizu od potpisivanja Dejtonskog sporazuma.

“Želim da istaknem da vidim političku krizu, ali još nema indikacija za sigurnosnu krizu”, kazao je Schimdt.

Presuda Dodiku

On podsjeća da, kako je navedeno u njegovom izvještaju, ovo naglo pogoršanje uvjeta potiče iz reakcija na prvostepenu presudu Suda BiH koji je osudio predsjednika bh. entiteta Republike Srpske Milorada Dodika zbog nepoštivanja institucija.

Nedavne aktivnosti su bile namjerna kulminacija politika koje su planirane i pripremane duže vrijeme, dodao je i napomenuo je da je to uvijek isticao u prethodnim izvještajima.

“Nedavna dešavanja desila su se kao iskorištavanje atmosfere nakon prvostepene presude protiv Dodika. Predsjednik RS-a Milorad Dodik je prekršio Ustav BiH usvajanjem zakona koji brani djelovanje državnih institucija na teritoriji RS-a. Također su izradili nacrt novog ustava koji je donesen nedugo nakon što je presuda donesena i taj nacrt je objavljen javnosti.”

Takva djela i takvi zakoni suprotnosti su implementaciji Dejtonskog mirovnog sporazuma i njegovih aneksa, istakao je Schmidt.

U skladu s tim, Ustavni sud ove zemlje je poništio sve zakone koje je usvojila Narodna skupština RS-a jer predstavljaju rizik za teritorijalni integriteti i suverenitet i to također stvara atmosferu nesigurnosti tako što se uspostavljaju entitetski zakoni i institucije koji su suprotstavljeni kompetencijama državnih institucija, dodao je.

On je naglasio da je potrebno poštovati institucije koje su utemeljene Dejtonom, kao što je Ustavni sud, koje bi trebale da spriječe da se ova zemlja raspadne i da nastavi da funkcionira.

Podrivanje funkcionalnosti države

Schmidt je istakao da je zbog političke krize koalicija na državnom nivou pod velikim utjecajem, te da je Evropska unija također istakla kako se podriva funkcionalnost države i kako su reforme gurnute po strani.

“Međutim, to se može promijeniti, iako je situacija ozbiljna. Moramo se time pozabaviti bez odlaganja, ali to zahtjeva aktivno uključenje međunarodne zajednice.”

On je rekao da se čini da je ekonomska situacija stabilna, uprkos tekućoj krizi, ali da se demografska situacija ne popravlja.

“Gubitak velikog broja vještih mladih ljudi šteti ekonomiji države i društvenoj održivosti zemlje. ”

On navodi da je lako zaključiti da svakodnevni život u BiH nije ništa lakši, te da BiH ima veliku podršku međunarodne zajednice dok se suočava sa egzistencijalnom prijetnjom.

“Svi članovi Vijeća za implementacija mira su posvećeni zajedničkom cilju kako bi zaustavili te disruptivne aktivnosti o kako bise  u potpunosti implementirao Dejtonski mirovni sporazumi kako bi se sačuvao teritorijalni integritet BiH.”

Schmid je također istaknuo da niko ne podržava zapaljivu retoriku Milorada Dodika, koji traži od članova državnih institucija da napuste svoje pozicije.

Schmidt je naglasio da treba biti jasno da nijedan pojedinac nije iznad zakona i da svi moraju poštivati vladavinu prava.

“BiH se suočava sa teškim vremenima”, dodao je.

“Niko ne bi očekivao prije 30 godina da bi međunarodna zajednica morala tako dugo ostati u toj zemlji. Mirovni sporazum, koji je prihvatilo ovo Vijeće prije 30 godina, i dalje predstavlja temelj na kojem počiva budućnost BiH i njena politička nezavisnost. ”

“Ponovno otvaranje mirovnog sporazuma i njegovog redefiniranja predstavlja izazov za mir i napredak BiH, ali to ne znači da ne trebamo govoriti o neophodnim amandmanima i izmjenama tok dokumenta.”

Put naprijed uključuje borbu protiv prijetnji, dodao je Schimdt.

Schmidtov izvještaj

Schmidt je uoči sjednice poslao izvještaj u kojem je naveo da je prethodni period obilježio značajan porast tenzija. Izvještaj se odnosni na period od 16. oktobra 2024. do 15. aprila 2025. godine.

Visoki predstavnik u BiH je u izvještaju naveo da je u tom periodu došlo do najveće krize u Bosni i Hercegovini od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Ključni događaj koji je obilježio ovaj period je prvostepena presuda Suda Bosne i Hercegovine od 26. februara 2025. godine kojom je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik osuđen na godinu dana zatvora i zabranjeno mu je obavljanje političkih funkcija u trajanju od šest godina. Presuda je donesena zbog krivičnog djela neprovođenja odluke visokog predstavnika kojom su obustavljene sve aktivnosti u vezi sa donošenjem zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH u RS-u.

Nakon presude, vlasti RS-a reagirale su, kako se navodi u izvještaju, “nezapamćenim napadima na ustavni poredak Bosne i Hercegovine” usvajanjem zakona koje suštinski zabranjuje djelovanje državnog pravosuđa i agencija za provođenje zakona na teritoriji Republike Srpske. Schmidt je ocijenio da su ovi potezi usmjereni na stvaranje paralelnog i suprotstavljenog sistema između državnih i entitetskih institucija.

Ove akcije imaju za cilj stvaranje paralelnog i suprotstavljenog sistema između državnih i entitetskih institucija. Nakon toga, u skladu sa redovnim javnim izjavama u kojima iz RS-a pozivaju na “mirno raspuštanje” i “mirno razdvajanje” te  na “izvorni Dayton” ili “razdvajanje”, Dodik je najavio planove za podnošenje nacrta novog ustava Republike Srpske, navodi se.

Opasan korak

Ovaj pokušaj usvajanja novog entitetskog ustava predstavlja posebno opasan korak, napisao je Schmidt u izvještaju.

“Razlike u stavovima među članovima koalicije na državnom nivou na kraju su kulminirale odlukom Trojke (SDP BiH-NiP-NS) o razbijanju koalicije sa Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). Dok su opozicione stranke Republike Srpske (PDP, SDS, ZPR) izrazile spremnost za sudjelovanje u vladi na državnom nivou i taj potez je djelomično ostvaren, rekonstrukcija vlade pokazala se težom s obzirom na raspodjelu ovlasti u Parlamentu i Vijeću ministara Bosne i Hercegovine”, navodi se u izveštaju.

“U međuvremenu, u izvještajnom periodu nije bilo napretka u provedbi Agende 5+2. Nije bilo zakonodavnog rada na državnom nivou u pogledu rješavanja pitanja državne i vojne imovine, dok se zabrana raspolaganja državnom imovinom, kao i relevantne odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, kontinuirano krše. Uzimajući u obzir sve postojeće probleme i izazove uzrokovane nedostatkom relevantnog zakonodavstva na državnom nivou, ponudio sam međunarodnoj zajednici prijedlog za proces olakšavanja usmjeren na razvoj i definiranje održivog rješenja pitanja državne imovine”, poručio je Schmidt.

Što se tiče Distrikta Brčko, lokalno vodstvo uspjelo je zadržati fokus na reformskom programu i izbjeći da bude upleteno u nedavna politička zbivanja, posebno ona nakon prvostepene presude Dodiku, piše u izvještaju.

“Uprkos ovim teškim vremenima potaknutim složenim geopolitičkim krajolikom, međunarodna zajednica je neumorno nastavila podržavati Bosnu i Hercegovinu. Uz to, koristim ovu priliku da podsjetim sve političke aktere na njihovu obvezu da se u potpunosti pridržavaju Općeg okvirnog sporazuma za mir (GFAP) i svih njegovih aneksa, koji garantiraju nepovredivost suvereniteta, teritorijalnog integriteta i ustavnog poretka Bosne i Hercegovine”, poručio je Schmidt.

Dodaje i da zamah evropskih integracija Bosne i Hercegovine nakon odluke Evropske unije u martu 2024. o otvaranju pristupnih pregovora nije prevladao u izvještajnom periodu, a dugo očekivani napredak u programu reformi nije bio uočen.

Pozitivno je to što je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine donijela dvije odluke kojima se potvrđuju rezultati lokalnih izbora iz oktobra 2024, čime je uspješno završen izborni proces, s pravovremeno potvrđenim rezultatima i dodijeljenim mandatima u najvećoj mogućoj mjeri.