Guardian: Dodikova porodica pregovarala sa zapadnim zvaničnikom o njegovom odlasku

Bosna i Hercegovina se suočava s najdubljom političkom krizom od završetka rata 1995. godine, nakon što je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik osuđen zbog separatističkih aktivnosti, a reakcije na presudu dodatno produbile podjele unutar zemlje, piše novinar Julian Borger u svom autorskom tekstu za londonski list The Guardian.

U jeku napetosti, u Banjoj Luci je zabilježeno prisustvo mađarske policijske jedinice, što je izazvalo zabrinutost zbog mogućeg urušavanja državnih institucija i povratka destabilizacije u region, piše The Guardian, prenosi Fena.

Pripadnici elitne jedinice mađarske policije prešli su granicu u civilnoj odjeći, a uniforme su obukli tek kada su stigli na odredište. Po dolasku u Banja Luku slikali su se u zelenim uniformama s maskiranim pripadnicima policije RS-a.

Zvanično, Mađari su došli kao instruktori, ali je misija najavljena tek nakon što je njihovo prisustvo objavljeno u lokalnim medijima. Državna vlast u Sarajevu nije bila obaviještena da će do 300 paravojnih policajaca iz druge zemlje preći granicu.

Tajming je bio ključan – Mađari su stigli uoči ključnog i potencijalno eksplozivnog datuma. Dana 26. februara, Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, osuđen je na godinu zatvora i šestogodišnju zabranu obavljanja funkcija zbog separatističkih postupaka.

Dodik, koji vodi bh. entitet RS od 2006. godine, osuđen je zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH.

Reagujući na presudu, Dodik je rekao svojim pristalicama da je presuda “besmislena” i pozvao ih da “budu veseli”. Zatim je izjavio da Bosna i Hercegovina više ne postoji i, u očitom potezu ka secesiji, progurao lokalne zakone kojima se zabranjuje prisustvo državnih policijskih i pravosudnih službenika na teritoriji RS-a. Dodik je insistirao da se neće žaliti na presudu jer ne priznaje nadležnost suda, ali je napomenuo da ne može spriječiti svoje advokate da to učine. Oni su podnijeli žalbu, a ročište se očekuje u narednim mjesecima.

Presuda i Dodikova reakcija označavaju trenutak kada je višegodišnja politička nestabilnost u Bosni i Hercegovini prerasla u ozbiljnu krizu, s potencijalom da izazove podjele i na širem, evropskom nivou. Pokazalo se da bi, pod pritiskom, mađarski premijer Viktor Orban stao uz Vladimira Putina i saveznike poput Dodika, a ne uz Brisel.

U međuvremenu, Dodik je, po treći put od marta, otputovao u Moskvu, gdje se sastao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Time je dodatno potvrdio svoj proruski kurs, dok istovremeno dobija podršku iz Beograda. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nazvao je presudu ”nezakonitom i antidemokratskom” te lično došao u Banja Luku, a potom se sastao s Dodikom u Beogradu.

Političko slabljenje

Otkako je došao na vlast, Dodik – predsjednik Republike Srpske i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) – blokirao je reforme i evropske integracije prijetnjama secesijom i povratkom sukoba. Međutim, The Guardian navodi kako postoje znakovi da politički slabi. Bosanski zvaničnici i strani diplomati u Sarajevu potvrdili su izvještaje mađarskih medija da su Orbanove paravojne snage bile u Banjoj Luci spremne da izvuku Dodika ako bude pritisnut i bude morao pobjeći.

To se još nije dogodilo, ali stručnjaci tvrde da je Dodikov odlazak i dalje moguća opcija. Njegova porodica nedavno je kontaktirala visokog zapadnog zvaničnika kako bi pregovarali o uslovima njegovog odlaska, piše britanski list.

Ipak, nije sigurno da će Dodik izabrati egzil. Umjesto toga, mogao bi nastaviti da prkosi presudi i međunarodnoj zajednici, pokušavajući da se održi na vlasti uz pomoć svoje paravojne policije. Za samu zemlju, takva situacija predstavlja veliki rizik.

Politički analitičar Jasmin Mujanović izjavio je da je ovo najsloženiji i najopasniji trenutak za Bosnu od 1995. godine, te da se ova kriza može završiti samo njegovim hapšenjem ili bijegom.

U aprilu je pokušano Dodikovo hapšenje nakon usvajanja izuzetno radikalnog zakona, čak i po njegovim standardima. Tužilaštvo BiH izdalo je naredbe za hapšenje Dodika i još dvojice zvaničnika, a šest sedmica kasnije desio se napet sukob u Istočnom Sarajevu, kada je policija RS-a spriječila pripadnike SIPA-e (Državne agencije za istrage i zaštitu) da uhapse Dodika. SIPA se povukla.

Presuda po žalbi očekuje se najkasnije do kraja godine, a moguće je i tokom ljeta. Ako se potvrdi presuda, zabrana obavljanja funkcije će stupiti na snagu, što bi moglo izazvati nove predsjedničke izbore u RS-u i pobjedu opozicione koalicije, spremne na saradnju preko etničkih linija i oživljavanje EU integracija BiH.

To bi također moglo značiti da će se pokušati novi, odlučniji pokušaj njegovog hapšenja, a BiH bi mogla zatražiti pomoć ili barem simboličku podršku od evropskih mirovnih snaga (EUFOR).

“Jedina nepoznanica je da li će Dodik prihvatiti presudu i napustiti predsjedničku palatu ili će odbiti da napusti funkciju? Mislim da niko ne zna šta će uraditi”, rekao je Igor Crnadak, bivši ministar vanjskih poslova BiH i visoki član opozicione Partije demokratskog progresa.

Christian Schmidt, bivši njemački ministar i sadašnji visoki predstavnik, insistira da je za sada riječ o političkoj, a ne sigurnosnoj krizi.

Na nivou EU, reakcija je i dalje ograničena – Mađarska je blokirala sankcije protiv Dodika, uz podršku Hrvatske.

Međutim, finansijski pritisak na Dodika raste. SAD, Velika Britanija, Njemačka, Austrija, Poljska i Litvanija su pojedinačno uvele kaznene mjere protiv njega. Njegova nada da će povratak Donalda Trumpa na vlast dovesti do brzog ukidanja američkih sankcija nije se ostvarila, jer nova administracija pokazuje malo interesa za Bosnu, zaključuje Borger u svom teksti.