Lokalni izbori u Hrvatskoj: Do nedjelje poslijepodne glasala oko trećina birača

U Hrvatskoj je u nedjelju u 7:00 sati otvoreno 6.600 biračkih mjesta na kojima će birači odlučivati o lokalnoj vlasti za iduće četiri godine – vijećima i skupštinama općina, gradova i županija te načelnicima, gradonačelnicima i županima.

Oko trećine hrvatskih birača iskoristilo je do nedjelje poslijepodne svoje pravo izbora.

Do 16:30 sati glasalo je 33,06 posto birača, što je 2,48 posto manje nego na izborima u maju 2021. kada je do istog vremena glasalo 35,54 posto, objavilo je Državno izborno povjerenstvo (DIP).

Prijepodne, birači nisu pokazali preveliko zanimanje za izbor svojih općinskih, gradskih i županijskih vlasti, jer ih je do 11:30 sati glasalo samo 15,12 posto, piše Hina.

Hrvatska bira lokalnu predstavničku i izvršnu vlast, a sa posebnim zanimanjem politička javnost iščekuje rezultate izbora u tri velika grada: Zagrebu, Rijeci i Splitu.

Uz imena njihovih gradonačelnika, s nestrpljenjem se iščekuju i sastavi vijeća i skupštine tih gradova za koje se takmiči 28 lista. Za 49 mjesta u zagrebačkoj Gradskoj skupštini konkurira 12 lista, a za gradska vijeća Rijeke i Splita s po 31 vijećnika, sedam, odnosno devet lista, piše Hina.

Za gradonačelnika Zagreba sedam je kandidata, Rijeke i Splita po šest.

Pravo glasa ima nešto više od 3,5 miliona birača

Sa zanimanjem se čekaju i izborni rezultati iz Zadra, Pule, Varaždina, Dubrovnika, ali i Gospića, Sinja, Metkovića, Samobora.

Izbori će pokazati i koje stranke vladaju hrvatskim županijama, tj. je li se, u odnosu na 2021., promijenio odnos snaga i u kojim županijama.

Pravo birati lokalnu vlast, za koju konkurira 31.082 kandidata, ima nešto više od 3,5 miliona birača.

Svoje će pravo moći iskoristiti na 6.600 biračkih mjesta, od 7 do 19 sati, dokad će na snazi biti i dvodnevna izborna šutnja.

Glasati mogu samo u mjestu prebivališta, a ne u nekom drugom mjestu, bilo u Hrvatskoj, bilo u inostranstvu.

Lokalna vlast, koja se bira ukupno u 576 jedinica, u nekim je jedinicama ‘izabrana’ i prije izborne nedjelje.

U sedam gradova i 112 općina poznata su imena gradonačelnika i načelnika, jer su bili jedini kandidati. Poznati su i sastavi 35 općinskih vijeća za koje je, također, istaknuta samo po jedna lista.

Kako se bira lokalna predstavnička i izvršna vlast

Općinski načelnici, gradonačelnici i župani biraju se većinom glasova, da bi bili izabrani moraju dobiti više od 50 posto glasova birača koji su glasali, odnosno 50 posto plus jedan glas.

Ne pođe li u nedjelju to za rukom ni jednom od kandidata, za dvije sedmice, 1. juna, održat će se drugi izborni krug u koji ulazi dvoje kandidata s najvećim brojem glasova. Za načelnika, gradonačelnika i župana, bit će izabran kandidat koji dobije veći broj glasova.

Uz općinske načelnike, gradonačelnike i župane u nedjelju će se birati i njihovi zamjenici iz reda nacionalnih manjina (79) odnosno hrvatskog naroda u općinama gdje su Hrvati u manjini, a takvih je 12.

Članovi vijeća i skupština biraju se razmjernim izbornim sistemom, na način da cijelo područje općine, grada ili županije čini jednu izbornu jedinicu. U diobi mjesta u vijećima, odnosno skupštinama, mogu učestvovati liste koje dobiju najmanje pet posto važećih glasova birača.

Na izborima, lokalnu predstavničku vlast moći će birati i 297 birača državljana drugih država članica EU koji imaju prebivalište ili boravište u Hrvatskoj.

Broj članova koji se biraju u vijeća i skupštine ovisi o broju stanovnika jedinice u kojoj se biraju: najmanje vijećnika, sedam, biraju općine do hiljadu stanovnika, najviše, 47, gradovi i županije s više od 300.000.

Štampano gotovo 13 miliona glasačkih listića

Zbog brojnosti jedinica, kandidata i lista, lokalni su izbori tehnički za provedbu zahtjevniji od ostalih izbora.

Potvrđuje to i podatak o broju glasačkih listića, sveukupno ih je štampano gotovo 13 miliona, što je čak tri i pol puta više u odnosu na prvi krug predsjedničkih izbora, kada ih je štampano 3,6 miliona.

Listići će biti u različitim bojama, za župana i gradonačelnika Zagreba plave, za gradonačelnike i općinske načelnike bijele, za županijske skupštine svijetlo smeđe, a za općinska i gradska vijeća ružičaste boje.

Na izborima za zamjenike župana, gradonačelnika i načelnika iz reda manjina, ti su listići u istoj boji kakva je osnovna, naprimjer za zamjenika župana su u plavoj, ali im je na poleđini crta u boji pripadajuće nacionalne manjine.

Glasanje s tzv. plavom potvrdom

Kod izbora za vijeća i skupštine na glasačkom listiću zaokružuje se redni broj ispred naziva kandidatske liste za koju se glasa.

Kod izbora općinskog načelnika, gradonačelnika i župana zaokružuje se redni broj ispred imena kandidata za kojeg se birač odlučio.

Građani koji nemaju važeću osobnu iskaznicu i nisu upisani u izvatke iz popisa birača dostavljene na biračka mjesta za lokalne izbore, moći će glasati s potvrdom za glasanje, tzv. plavom potvrdom.

Potvrde će u nedjelju izdavati nadležna upravna tijela u županijama i Gradu Zagrebu, od 7 do 19 sati.

Kakvo su zanimanje građani pokazali za izbore vidjet će se u nedjelju u podne i u 17 sati kada će Državno izborno povjerenstvo objaviti podatke o odzivu do 11,30 sati, odnosno do 16,30 sati.

Prve izborne rezultate počet će objavljivati u 21 sat, a ažurirat će ih svakih 15 minuta.

Lokalne izbore pratit će nešto više od 6.600 promatrača, bitno manje nego prije četiri godine kada ih je bilo 10.500. Najviše ih je u Splitsko-dalmatinskoj županiji, najmanje u Međimurskoj, samo 34.