Zakon o zaštiti ustavnog uređenja RS-a ide na entitetski Ustavni sud

Zajednička komisija Narodne skupštine bh. entiteta Republika Srpska i Vijeća naroda nije postigla saglasnost o vetu Kluba Bošnjaka na Zakon o zaštiti ustavnog uređenja RS-a.

Konačnu odluku donijet će entitetski Ustavni sud.

Zakonom se predviđa osnivanje posebnog tužilaštva, suda i službe – koji bi se bavili samo određenim krivičnim djelima poput špijunaže, sabotaže, odavanja tajne, pomaganja neprijatelju, nasilne izmjene ustavnog poretka RS-a.

Usvojen je u Narodnoj skupštini 13. marta na prijedlog entitetskog predsjednika Milorada Dodika, a opozicija je upozorila da će služiti za obračun sa neistomišljenicima.

Predsjednik Narodne skupštine RS-a Nenad Stevandić rekao je da delegati Kluba Bošnjaka nisu imali amandmane na zakon nego su ga osporili u cjelini.

“Predlagači vitalnog nacionalnog interesa nisu osporili pravo da se donese ovakav zakon, nego su stavili primjedbu na zakon u cjelini, što smatramo da je pravni trik da bi se dobilo na vremenu, jer je potpuno jasno da ovdje nema povrede nacionalnog interesa, nego da se pokušava pitanje identiteta staviti u negiranje čitavog zakona.”

Dodikov prijedlog

Zakon o zaštiti ustavnog uređenja RS-a predložio je predsjednik bh. entiteta RS Milorad Dodik. Kao razlog za njegovo donošenje navodi se djelovanje Visokog predstavnika u proteklom periodu.

Kako je tada navedeno, zakon bi podrazumijevao krivična djela kao što je “napad na ustavno uređenje RS”, “ugrožavanje teritorijalne cjeline”, “dovođenje RS u položaj potčinjenosti ili zavisnosti, “oružana pobuna”, sabotaža i špijunaža, nepoštovanje ili neizvršavanje odluka institucija ili organa RS-a. Također, zakonom su obuhvaćena djela kao što je “služba u neprijateljskoj vojsci” i “pomaganje neprijatelju”.

Prema prijedlogu, glavnog specijalnog tužioca i njegovog zamjenika imenuje NSRS na prijedlog ministra pravde.

Amandmanom kluba poslanika SNSD-a, po ovom zakonu bi se trebala osnovati i “Služba za zaštitu ustavnog uređenja Republike Srpske” sa sjedištem u Banjoj Luci.

Kako se navodi u amandmanu, radi se o službi koja je nadležna da obavlja poslove koji se odnose na “prikupljanje podataka i sprečavanje djelatnosti na podrivanju ili rušenju ustavnog uređenja i bezbjednosti RS-a, istraživanje, prikupljanje, obradu i analiziranje podataka i saznanja od značaja za bezbjednost RS-a i informisanje nadležnih republičkih organa i institucija o tim podacima, kao i druge poslove određene zakonom”.

Opozicioni zastupnik Nebojša Vukanović je tada nazvao zakon “uvodom u Staljinov gulag” i alatom za obračun s kritičarima vlasti, dodavši da je on “kombinacija onog što su radili Kim Jong-un, Staljin i Pol Pot”.

Suspenzija zakona

Ustavni sud BiH je ranije u martu privremenom mjerom suspendirao zakone koje je donijela Narodna skupština RS-a, a kojima se zabranjuje rad državnih sigurnosnih i pravosudnih institucija na teritoriji tog entiteta.

Tužilaštvo BiH je izdalo nalog za privođenje predsjednika RS-a Milorada Dodika, kao i premijera RS-a Radovana Viškovića i Nenada Stevandića, čelnika entitetske skupštine.

Osumnjičeni su za krivično djelo “napad na ustavni poredak” nakon što je Narodna skupština RS-a usvojila, a Dodik potpisao ukaz o objavi u Službenom glasniku zakona kojima se zabranjuje djelovanje državnih pravosudnih i sigurnosnih institucija u entitetu RS.

Dodik je krajem februara nepravomoćno osuđen pred Sudom BiH na godinu zatvora i šest godina zabrane vršenja dužnosti predsjednika RS-a, zbog “nepoštivanja odluka visokog predstavnika u BiH”.