Bečki institut: Posljedice Trumpovih carina na Zapadni Balkan
Prema Jovanovićevom mišljenju, regija Zapadnog Balkana će indirektno osjetiti posljedice Trumpovih carina kroz smanjenje izvoza u Evropsku uniju.
Carine koje je odredio američki predsjednik Donald Trump mogle bi usporiti privredni rast Zapadnog Balkana, a vlade u regiji trebaju poduzeti korake kako bi spriječile ozbiljnije posljedice, navodi se u analizi ekonomiste Branimira Jovanovića sa Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (WiiW), prenosi Tanjug.
Prema Jovanovićevom mišljenju, regija Zapadnog Balkana će indirektno osjetiti posljedice Trumpovih carina kroz smanjenje izvoza u Evropsku uniju, a posljedice mogu biti relativno blage – usporavanje rasta BDP-a na Zapadnom Balkanu za 0,4 do 0,9 posto.
Nastavite čitati
list of 4 items- list 1 of 4Trump nije počeo rat protiv siromašnih, ali ga vodi do novih krajnosti
- list 2 of 4Zelenski: SAD nastavile isporuku vojne pomoći Ukrajini
- list 3 of 4Suspenzije agenata Tajne službe zbog atentata na Trumpa
- list 4 of 4Trump uvodi Kanadi carine od 35 posto
‘Crni labud’
On upozorava kako bi uticaj carina na Zapadni Balkan mogao biti i veći pošto se radi o svojevrsnom “crnom labudu”, nepredvidivom šoku koji nije moguće u potpunosti objasniti postojećim modelima.
U analizi objavljenoj na portalu Savjetodavne grupe za javnu politiku Balkan u Evropi (BiEPAG) se podsjeća kako je cijela regija Zapadnog Balkana veoma izložena tržištu EU-a. Posljedice trgovinskog rata će pogoditi proizvodnju na Zapadnom Balkanu koja je povezana sa automobilskom industrijom, dok bi se privrede koje zavise od turizma kao što su Albanija i Crna Gora mogle suočiti sa manjim brojem turista iz EU-a, dodaje Jovanović.
Vjerovatno je i smanjenje direktnih stranih investicija (FDY) za cijelu regiju zbog neizvjesnosti i pogoršanih izgleda za ulagače iz Evropske unije. Vlade Zapadnog Balkana, navodi Jovanović, imaju kako sredstva, tako i odgovornost da poduzmu korake koje će spriječiti ozbiljnije posljedice carina i trebaju iskoristiti ovu krizu kako bi smanjile svoje slabosti zbog kojih su njihove ekonomije ranjive na dodatne šokove.
Smanjiti zavisnost od tržišta EU
Prema njegovim riječima, Zapadni Balkan treba smanjiti zavisnost od tržišta EU-a i autoindustrije, diverzifikuje izvozne destinacije i više se fokusira na regionalne partnere, Bliski istok, Sjevernu Afriku i druga brzorastuća tržišta.
Pored toga, neophodno je promijeniti postojeći model rasta koji u velikoj mjeri zavisi od direktnih stranih investicija i jeftine radne snage kako bi se prešlo na model koji pokreću inovacije, zasnovan na domaćim firmama i podržan koherentnom i proaktivnom industrijskom politikom.
Jovanović zaključuje da Vlade Zapadnog Balkana moraju naći druge pokretače rasta osim izvoza, što znači podsticanje domaće potrošnje, na primjer, kroz veće plate i efikasnije korištenje fiskalne politike za povećanje javnih investicija, posebno kroz infrastrukturne projekte i projekte zelene tranzicije koji mogu dati kratkoročni stimulans i dugoročnu otpornost na potrese.