Dom naroda BiH bez rasprave o izbornom zakonu, sjednica prekinuta
HDZ predlaže izmjene u izboru člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda – tako da on bude izabran većinom glasova Hrvata iz najmanje tri od pet kantona Federacije BiH u kojima su većina.

Dom naroda parlamenta BiH nije u petak odlučivao o izmjenama izbornog zakona koje je predložio HDZ BiH jer je sjednica prekinuta nakon haotične i uvredama ispunjene rasprave o dnevnom redu i o tome ko krši poslovnik, nakon čega su bošnjački zastupnici srušili kvorum.
Klub Bošnjaka je zahtijevao, pre nego što se počne sa novom sjednicom, završetak prethodne, na čijem je dnevnom redu bila smjena troje predstavnika Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika. Na novoj sjednici trebalo je da se razmatra izmjena Izbornog zakona po hitnom postupku.
Nastavite čitati
list of 3 itemsUstavni sud BiH stavio van snage izborni zakon RS-a
Schmidt: Neprihvatljivi bilo kakvi scenariji secesije u Bosni i Hercegovini
HDZ predlaže izmjene u izboru člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda – tako da on bude izabran većinom glasova Hrvata iz najmanje tri od pet kantona Federacije BiH u kojima su većina. Time bi se, prema rečima predlagača, delomično otklonila diskriminacija volje hrvatskog naroda.
Lider HDZ-a BiH Dragan Čović u srijedu je u Sarajevu izjavio da je riječ o “malom dijelu” zakona koji se odnosi na izbor članova Predsjedništva BiH i Centralne izborne komisije.
“Došlo je vrijeme da se to riješi. Za veće izmjene imamo dovoljno vremena, ali za ovo nemamo, jer o tome pričamo deset godina. Bošnjački narod imat će pravo birati, ali isto pravo mora imati i hrvatski narod, da može birati svog predstavnika u Predsjedništvu BiH, što već 16 godina nije moguće”, kazao je tada Čović.
HDZ-ov model za Predsjedništvo BiH
U odredbi koju je predložio HDZ BiH, a odnosi se na izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH, navedeno je da svi kandidati Hrvati čine listu hrvatskih kandidata.
Prema predloženoj odredbi, “izabran je kandidat koji dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u Federaciji BiH uz uvjet da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje tri od pet kantona, i to: Hercegovačko-neretvanskom, Srednjobosanskom, Zapadnohercegovačkom, Kantonu 10 i Posavskom”.
Predviđeno je da, “ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se sljedeći kandidat s liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uvjet”.
‘Probosanski’ zastupnici protiv
Saša Magazinović, zastupnik SDP-a u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, poručio je da neće glasati za izmjene Izbornog zakona.
“Jedan sam od brojnih ljudi u našoj zemlji koji su diskriminirani na način da nemaju pravo kandidovati se za Predsjedništvo BiH i Dom naroda. Evropski sud za ljudska prava je bio jasan u svojim presudama”, poručio je zastupnik SDP-a.
Dodao je i da nikada ne odbija razgovor o uklanjanju diskriminacije u Ustavu i o izmjenama Izbornog zakona u tom kontekstu.
“Taj razgovor ću uvijek i rado voditi na osnovu obavezujućih presuda Evropskog suda za ljudska prava. Može i odmah, ali ipak mislim da je u ovom trenutku prioritetno pitanje sigurnosti, deblokade institucija i suprotstavljanja nasrtajima na Ustav. A što se tiče aktuelnog prijedloga izmjena Izbornog zakona koji je u parlamentarnoj proceduri, ako bilo ko misli da ću/ćemo glasati za zakon nakon kojeg ću nastaviti biti diskriminiran, taj je u žestokoj zabludi”, poručio je Magazinović.
Iste poruke došle su i iz drugih političkih partija iz Federacije BiH, koje su poručile kako neće podržati HDZ-ov prijedlog zakona.