Milorad Dodik u Istočnom Sarajevu: MUP RS-a nije dozvolio prilazak inspektora SIPA-e

Večeras je u Administrativnom centru Vlade RS-a u Istočnom Sarajevu Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) pokušala uhapsiti predsjednika bh. entiteta Republika Srpska Milorada Dodika, međutim do hapšenja nije došlo.

Kako je za Al Jazeeru potvrdila Jelena Miovčić, glasnogovornica SIPA-e, po naredbi Suda BiH su pripadnici SIPA-e prišli obezbjeđenju Milorada Dodika, i nakon kratkog razgovora, i protivljenja pripadnika MUP-a RS-a, od hapšenja su odustali, te Dodik na kraju ipak nije uhapšen.

RTRS javlja kako su inspektori došli da uruče nalog Dodiku, ali da je policija Republike Srpske “reagovala i rekla da to nije moguće” i da su se nakon toga inspektori udaljili.

Milorad Dodik je poručio da se “osjeća dobro i sigurno”, javlja RTRS. “Nemam namjeru da napuštam ovaj objekat pod pritiskom”, naveo je Dodik.

Istakao je “SIPA ništa ne može” i da “ovo nije teritorija gdje se upražnjava vlast BiH.

Podsjećamo, Dodik je danas stigao u posjetu Administrativnom centru Vlade RS-a u Istočnom Sarajevu, a za večeras je planiran sastanak sa gradonačelnikom i načelnicima opština koje čine Grad Istočno Sarajevo.

Isak: FUP podigao stepen pripravnosti

Federalni ministar unutrašnjih poslova Ramo Isak oglasio se nakon što su policijski službenici Ministarstva unutrašnjih poslova RS-a spriječili policijske službenike SIPA-e da na području Istočnog Sarajeva privedu predsjednika bh. entiteta RS-a Milorada Dodika.

“Razgovarao sam s direktorom Federalne uprave policije Vahidinom Munjićem koji me je informisao kako je Federalna uprava policije odmah podigla stepen pripravnosti, a da su u bazu upućeni i pripadnici Specijalne policijske jedinice”, naveo je Isak, prenosi Fena.

Dodao je da je Federalna uprava policije spremna istog momenta djelovati i pružiti asistenciju Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) ukoliko za to dobije naredbu državnih pravosudnih institucija.

Nepravosnažna presuda

Ranije je Milorad Dodik nepravosnažno osuđen zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika, a Sud BiH je kasnije odredio pritvor za njega, kao i za premijera entiteta Republika Srpska Radovana Viškovića, te predsjednika Narodne skupštine RS-a Nenada Stevandića.

Oni se nisu odazivali na pozive Suda, a Dodikovi branjenici su uložili žalbu, iako je sam Dodik mnogo puta osporavao suđenje i sam Sud BiH.

Sud BiH je raspisao i centralnu potjernicu, dok međunarodna potjernica nije raspisana jer je Interpol odbio njeno raspisivanje.

Preispitivanje odluke Interpola

Sud Bosne i Hercegovine je sredinom aprila zatražio od Interpola preispitivanje odluke kojom je odbio raspisati međunarodnu potjernicu za Dodikom i Nenadom Stevandićem, predsjednikom Narodne skupštine RS-a, koje bosanskohercegovačko pravosuđe tereti za napad na ustavni poredak.

Dodik i Stevandić putovali su van granica zemlje, u Srbiju, Mađarsku i Rusiju, u periodu od kako je za njima raspisana centralna potjernica unutar granica Bosne i Hercegovine.

Dodikovo i hapšenje Stevandića, u BiH se odgađa, jer su sigurnosne agencije u zemlji ocijenile da se radi o visokorizičnoj operaciji, budući da ih čuva žandarmerija MUP-a Republike Srpske, naoružana dugim cijevima.

Višković nije putovao van zemlje

Trećeoptuženi Radovan Višković, entitetski premijer RS-a, nije putovao van Bosne i Hercegovine, te Sud BiH za njega nije uputio zahtjev Interpolu.

Nakon što je Dodik osuđen, kao odgovor na presudu Dodiku, RS je usvojio niz zakona kojim se pokušava zabraniti rad državnih policijskih i pravosudnih institucija na području tog entiteta, uključujući Sud BiH, Tužilaštvo BiH, Agenciju za istrage u zaštitu (SIPA) i Visoko sudsko i tužilačko vijeće.

Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) je ranije podsjetila da su sve institucije u BiH dužne pružiti pomoć Agenciji u obavljanju poslova iz njene nadležnosti, istovremeno pozivajući i međunarodne partnere da pruže pomoć i podršku Agenciji.

Presuda Dodiku i Lukiću izrečena je 26. februara. Proglašen je krivim da je od 1. do 9. jula 2023. u Banjoj Luci, svjesno i znajući da je visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH od 1. jula iste godine, kao i odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a, preduzimao radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući i ne provodeći odluke visokog predstavnika.

Miloš Lukić, vršilac dužnosti direktora “Službenog glasnika” RS-a, je oslobođen.

Politička kriza

Poslije izricanja presude, u BiH je nastupila politička kriza, nakon što je vladajuća koalicija u NSRS-u usvojila zakone o zabrani djelovanja Državnog suda i tužilaštva, Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH i Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) na području RS-a. Početkom aprila Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio je rješenje o neizvršenju odluke ovog suda koja se odnosi na privremeno stavljanje van snage zakona o VSTV-u RS-a, uz obrazloženje da entitetski ministar pravde Miloš Bukejlović, donošenjem pravilnika o postupku kandidovanja i izbora prvih članova VSTV-a RS-a, nije poštovao konačnu i obavezujuću odluku – što povlači krivičnu odgovornost.

Ustavni sud je i druge zakone stavio van snage, a Tužilaštvo BiH je protiv Dodika i drugih čelnika entiteta RS pokrenulo istragu za krivično djelo “napad na ustavni poredak”.