Ratni zločinac Radislav Krstić ostatak zatvorske kazne će izdržavati u Estoniji

Bivši komandant Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS) Radislav Krstić, osuđen na 35 godina zatvora zbog pomaganja u genocidu u Srebrenici u julu 1995. godine, ostatak zatvorske kazne će izdržavati u Estoniji, javlja Anadolija.

Krstić je prva osoba koju je Haški tribunal osudio za učešće u genocidu u Srebrenici.

U odluci Graciele Gatti Santane, predsjednice Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (MRMKS), navodi se je da je Krstić uhapšen 2. decembra 1998. i da je 3. decembra 1998. prebačen u sjedište Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u Hagu.

Istaknuto je i da je 2. augusta 2001, Pretresno vijeće I MKSJ-a proglasilo Krstića krivim za genocid, progon kao zločin protiv čovječnosti i ubistvo kao kršenje zakona i običaja ratovanja i osudilo ga na 46 godina zatvora.

Smanjenje kazne

Međutim, 19. aprila 2004, Žalbeno vijeće MKSJ-a, između ostalog, je poništilo Krstićevu osudu za počinjenje genocida i djelimično poništilo osudu za počinjenje ubistva kao kršenje zakona i običaja ratovanja i umjesto toga ga proglasilo krivim za pomaganje i podržavanje tih krivičnih djela i potvrdilo ostale osuđujuće presude za progon kao zločin protiv čovječnosti i ubistvo kao kršenje zakona i običaja ratovanja i smanjilo Krstićevu kaznu na 35 godina zatvora.

U decembru 2004, Krstić prebačen u Ujedinjeno Kraljevstvo, a 19. jula 2013. u Poljsku na izdržavanje ostatka kazne, odakle je ponovo vraćen u Pritvorsku jedinicu u Hagu.

Estonija je obavijestila Mehanizam da je voljna da preuzme izvršenje ostatka kazne Krstiću.

“Ovim odlučujem da će Krstić izdržavati ostatak kazne u Estoniji”, navela je Santana.

Krstić ostaje u pritvoru Mehanizma dok čeka prebacivanje u Estoniju. Krstićeva kazna ističe 23. novembra 2033. godine.

Krstić priznao genocid u Srebrenici

Do sada je Krstić u više navrata tražio prijevremeno puštanje na slobodu, što je Mehanizam odbijao, a poznat je i kao jedan od rijetkih osuđenih koji je priznao svoje djelo.

Prema dokumentu koji je objavio MMKS, Krstić je tražio da se javno objavi njegovo pismo u kojem je, između ostalog, preuzeo odgovornost za svoju ulogu u izvršenju genocida u Srebrenici.

Na početku pisma, koje je objavljeno na zvaničnoj stranici MMKS-a, Krstić se referirao na Rezoluciju UN-a o genocidu u Srebrenici, ističući da bi, kada bi imao pravo glasa, i on glasao za nju.

‘Svakog trenutka i svakog dana misli na žrtve’

“Moje ime se pominje jer sam pomagao i podržao genocid. Moje ime se pominje jer sam počinio krivično djelo nezamislivo i neoprostivo. Ne tražim oproštaj, ne tražim opravdanje, ne tražim razumijevanje jer znam da ne mogu i ne trebam da ga dobijem”, ističe Krstić.

Dodajući da “svakog trenutka i svakog dana” misli na žrtve genocida u Srebrenici, Krstić navodi da je svjestan da “majka i sestra nevino stradalog neće povjerovati da su ove riječi iskrene”, te da njegove riječi “ne mogu da ublaže bol i umanje patnju koja nikad neće nestati.”

“Ja to i ne očekujem niti imam pravo da to tražim i molim”, navodi Krstić, dodajući:

“Volio bih da moje riječi pročitaju i razumiju mladi koji danas žive na prostorima gdje je nekada bila zemlja koja se zvala Jugoslavija. Volio bih da ljudi koji će zajedno živjeti na tim prostorima, kada mene ne bude, ako do njih nekim čudom dođu moje riječi, zastanu i pomisle – nikad više. Nikad više rat, nikad više smrt zbog toga što je neko druge vjere, druge nacije ili drugačijeg uvjerenja, nikad više genocid.”