Haaretz o Dodikovom angažiranju izraelskog advokata za lobiranje kod Trumpa

Advokat Marc Zell, predstavnik Republikanske stranke u Izraelu, nedavno se registrirao kao lobist u ime bh. entiteta Republika Srpska, čiji je predsjednik Milorad Dodik bio na konferenciji u Izraelu, koju je organiziralo Ministarstvo dijaspore nakon što je Sud BiH zatražio raspisivanje međunarodne potjernice za njim, piše izraelski list Haaretz.

“Jedan od Zellovih ciljeva lobiranja je ukidanje američkih sankcija secesionističkom, proruskom predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku”, piše Haaretz.

Prema američkom Zakonu o registraciji stranih agenata (FARA), svaki američki građanin ili kompanija koja zastupa strani subjekt mora unaprijed objaviti takvu aktivnost. Prema podnescima iz SAD-a, u januaru se kompanija Zell & Associates International Advocates registrirala kao lobist za Republiku Srpsku.

Zell, koji živi u naselju Kfar Etzion na Zapadnoj obali, naveo je tu adresu u prijavi. Njegova kompanija, pokazuju dokumenti, ima urede u New Yorku, Washingtonu, Torontu, Moskvi i Ammanu. U podnesku stoji da će Zell za svoje usluge dobiti 840.000 dolara.

Podnesak uključuje potpuni ugovor između Zellove kompanije i Dodikovog šefa kabineta, koji je djelovao u ime predsjedništva separatističkog entiteta, u kojem su navedeni ciljevi lobiranja, piše Haaretz.

Primarni cilj je, kako piše u ugovoru, “stvaranje i promoviranje dijaloga između Republike Srpske i dolazeće administracije Trump 2.0 s ciljem poboljšanja odnosa između RS-a i njenog vodstva sa Sjedinjenim Američkim Državama”.

Prema dokumentima, ovo potencijalno približavanje je napredovalo “u svjetlu razvoja geopolitičkih uvjeta koji utječu na Zapadni Balkan i Istočnu Evropu, a koji su, između ostalog, uzrokovani ukrajinsko-ruskim ratom i njegovim mogućim prekidom”.

Registracija je datirana 13. januara, samo sedam dana prije Trumpovog povratka u Bijelu kuću i mnogo prije nego što je njegova administracija počela bilo kakve razgovore s Rusijom ili Ukrajinom u vezi s prekidom rata koji je počeo ruskom invazijom 2022.

Zell, čija je kompanija specijalizirana za međunarodno pravno zastupanje i zastupala je Izraelce koji se suočavaju sa sličnim pravnim zavrzlamama, odgovorio je na zahtjev Haaretza za komentar, rekavši da su “informacije koje su mu dali nepotpune, netačne i stoga obmanjujuće. Osim toga, ne želim komentirati”.

Haaretz navodi kako je 66-godišnji Dodik, politički čelnik bosanskohercegovačkog entiteta sa srpskom većinom, poznat po svojim secesionističkim, proruskim stavovima. U više je navrata pozivao na otcjepljenje Republike Srpske od Bosne i Hercegovine. Zbog tih je pozicija pod sankcijama SAD-a i Velike Britanije, ali uživa podršku Moskve.

Ministarstvo finansija SAD-a je 2022. godine nametnulo oštre sankcije Dodiku zbog korupcije i podrivanja Dejtonskog sporazuma, mirovnog sporazuma kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini 1995.

“Ugovor sa Zellom odražava Dodikov cilj da odvoji Republiku Srpsku od bosanske države. U sporazumu stoji da će Zell lobirati kod američke administracije i Kongresa da preispitaju Dejtonski sporazum – čemu se Dodik dugo protivio”, piše ovaj izraelski list.

U ugovoru o lobiranju izričito stoji da će Zell nastojati postići ukidanje ličnih sankcija protiv predsjednika i njegove porodice. Zalagat će se i za ukidanje sankcija Željki Cvijanović, bivšoj predsjednici Republike Srpske, a sada članici tročlanog Predsjedništva BiH. Zell i njegova kompanija dobit će bonus ako uspiju.

Zatražena međunarodna potjernica

Sud BiH zatražio je prošlog četvrtka međunarodnu potjernicu za Dodikom. U februaru je osuđen na godinu dana zatvora i šestogodišnju zabranu obavljanja dužnosti zbog kršenja direktiva međunarodnog predstavnika zaduženog za nadgledanje mira u zemlji.

“Predsjednik separatističke republike odbacio je presudu, na koju se još može žaliti, kao nelegitimnu, što je izazvalo spor između Dodika i njegovih saveznika, Rusije i Srbije te Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije”, podsjeća Haaretz.

Uprkos sudskoj odluci, čelnik bosanskih Srba nedavno je otputovao u susjednu Srbiju i prisustvovao događaju s populističkim srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem, koji se trenutno suočava s masovnim protestima zbog korupcije u vladi, navodi se.

Odande je Dodik odletio u Izrael na konferenciju čiji je domaćin bio ministar za pitanja dijaspore Amichai Chikli, a na kojoj su učestvovali predstavnici krajnje desničarskih evropskih stranaka i bivši predsjednik Paragvaja, koji je, također, imao sankcije SAD-a zbog veza s Hezbollahom.

Upitan o nalogu za hapšenje, Dodik se obrušio na državu od koje se želi odvojiti, kao i na njen pravni sistem, rekavši da nalog “nije neobičan”, da je to “zloupotreba pravosudnog sistema” i da je BiH “propala država”, piše list.

Izrael i Bosna i Hercegovina su potpisnice Evropske konvencije o izručenju, koja obavezuje države članice da izruče osumnjičene na zahtjev, uz određene iznimke. Izraelsko ministarstvo pravde odbilo je komentirati je li BiH podnijela zahtjev za izručenje Milorada Dodika.

‘Uljudno ohrabren da ode’

Izvor koji je učestvovao u organizaciji konferencije rekao je tada za Haaretz da je Dodik rano napustio mjesto skupa, da je “bio jedva sat vremena i da nije prisustvovao glavnim sjednicama”.

Upitan je li otišao dobrovoljno ili je zamoljen da ode, izvor je rekao da je predsjednik bio “uljudno ohrabren da ode”. Ministarstvo dijaspore saopćilo je da se Dodik kasnije vratio na događaj.

Prema podnescima FARA i drugim javnim izvorima, Zell je prethodno donirao novac kampanji senatora Marca Rubia, koji sada služi kao državni sekretar u Trumpovoj administraciji.

Ironično, piše Haaretz, Rubio je nedavno na društvenim mrežama kritizirao Zellovog klijenta, rekavši da “postupci predsjednika Republike Srpske Dodika potkopavaju institucije Bosne i Hercegovine i prijete njenoj sigurnosti i stabilnosti”. Pozvao je regionalne partnere Sjedinjenih Američkih Država da se “odupru ovom opasnom i destabilizirajućem ponašanju”.

Dodikovo lobiranje kod Trumpa

Ako Trump pobijedi na izborima, Republika Srpska mogla bi proglasiti nezavisnost, rekao je još prije godinu dana Dodik koji je jedva čekao da Joe Biden, čija je administracija četiri godine zasipala i njega i njegove saradnike sankcijama, ode iz Bijele kuće.

Donald Trump je pobijedio na američkim izborima, ali Dodik nije proglasio nezavisnost. Umjesto toga, nastavio je s uvredama na račun američkog ambasadora u BiH, starom retorikom punom prijetnji opstanku zemlje i pokušajima blokade njenog evropskog puta.

Nije tajna da je Dodik i ranije trošio entitetske (i državne) novce kako bi Americi naslikao svoju sliku Balkana, ali ako u vidu imamo Trumpovu krajnje desnu izolacionističku, antiglobalističku, populističku i radikalnu politiku, koja seže čak i do teritorijalnih pretenzija nauštrb drugih država, postavlja se pitanje da li bi, i koliko, Dodikovo sadašnje lobiranje moglo uroditi plodom kod tamošnjih konzervativaca, pisala je Al Jazeera ranije.

„Nužno je napomenuti da je to (Dodik) pokušao i u Trumpovom prvom mandatu, a na kraju je dobio sankcije. Ali Trump 2.0 je drugačiji na mnogo načina, sa radikalnim ideolozima i potvrđenim ‘lojalistima’ (Trumpu lično) u kabinetu i drugim ključnim pozicijama“, rekao je ranije za Al Jazeeru Kurt Bassuener, američki ekspert u Centru za demokratizaciju politike (PDC) u Berlinu.