Svjetski dan gojaznosti: U Hrvatskoj više od milion gojaznih osoba

U Hrvatskoj je broj onih koji žive s gojaznošću premašio milion, a stope gojaznosti kod djece i adolescenata udvostručile su se u posljednjih desetak godina, upozoravaju iz Hrvatske udruge za smanjenje šteta po zdravlje (HaRPH) u povodu Svjetskog dana gojaznosti (World Obesity Day), koji se obilježava 4. marta.

Debljina je jedan od najvećih javnozdravstvenih izazova današnjice, povezana s brojnim hroničnim bolestima poput dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti i povišenog krvnog pritiska, prenosi Hina.

Hrvatska se suočava s alarmantnim porastom pretilosti u svim dobnim skupinama. Ukupan broj djece, adolescenata i odraslih u Hrvatskoj koji žive s debljinom premašio je milion, a stope debljine kod djece i adolescenata udvostručile su se između 1990. i 2022, kao i stope debljine kod odraslih.

“Posebno zabrinjava trend rasta pretilosti kod djece i adolescenata – 7,2 posto djevojčica i 11,3 posto dječaka bilo je pretilo 2022. godine, što predstavlja rast od 3,9 posto, odnosno 6,3 posto u odnosu na 1990. godinu. Hrvatska se nalazi na trećem mjestu po udjelu pretilih odraslih u centralnoj Evropi, odmah iza Rumunije i Mađarske.

Iz udruge podsjećaju na deset preporuka za prevenciju debljine i zaštitu zdravlja djece i odraslih.

Ističu važnost konsultacija s liječnikom prije početka upotrebe lijekova za mršavljenje, osobito za osobe koje koriste druge lijekove. Važno je pratiti nuspojave lijekova te se u slučaju njih obratiti liječniku, kao i pridržavati se preporučene doze.

Također, važna je redovna fizička aktivnost, dovoljan unos vode, zdrava i uravnotežena prehrana te izbjegavanje alkohola.

Ograničiti vrijeme pred ekranima za djecu

Potrebno je pratiti napredak kroz mjerenje obima struka i tjelesne mase, uz napomenu da je mršavljenje dugoročan proces koji iziskuje strpljenje. “Lijekovi mogu pomoći, ali ključ su zdrave navike i dosljednost”, poručili su.

Za ranu prevenciju debljine kod djece najbolji početak je majčino mlijeko, pa se preporučuje isključivo dojenje do šest mjeseci, a zatim postupno uvođenje raznovrsne prehrane.

Savjetuje se smanjenje unosa šećera i prerađene hrane te uvođenje redovitih obroka u porodičnom okruženju koje potiče usvajanje zdravih navika. Uz svakodnevnu tjelesnu aktivnost bitno je ograničiti djeci provođenje vremena pred ekranima (manje od jednog sata za mlađu djecu) kao i kvalitetan san, jer djeci treba 10 do 12 sati sna za pravilan razvoj.

“Debljina je ozbiljno zdravstveno stanje koje zahtijeva multidisciplinarni pristup. U liječenju debljine tim stručnjaka treba predvoditi endokrinolog-dijabetolog, a uz njega je važno uključiti nutricionistu, psihologa, kineziologa i epidemiologa. Svaki pacijent treba individualni pristup, uključujući detaljnu medicinsku obradu, isključivanje sekundarnih uzroka, te procjenu metaboličkih posljedica. Najvažniji fokus treba biti na poboljšanju kvalitete prehrane i usvajanju zdravijih životnih navika, umjesto isključivog fokusa na gubitak mase, jer ove promjene mogu donijeti značajna poboljšanja zdravlja”, ističe predsjednik HaRPH-a Ranko Stevanović.