Plenković: Nivo izdvajanja za odbranu neviđen od Hladnog rata, Hrvatska će to pratiti

Nalazimo se u razdoblju u kojem će izdvajanja za odbranu doseći razine kakve nismo vidjeli od Hladnog rata, a Hrvatska će to pratiti, kazao je premijer Hrvatske Andrej Plenković, javlja Hina.

“Nalazimo se u razdoblju u kojem će izdvajanja za obranu doseći razine kakve još nismo vidjeli od vremena Hladnog rata i naravno da će sve države tome posvetiti zaista veliku pozornost i tražiti svoje fiskalne kapacitete da takva veća izdvajanja osiguraju”, rekao je Plenković nakon zajedničke sjednice Predsjedništva i Nacionalnog odbora Hrvatske demokratske zajednice.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen predstavila je ranije u utorak plan u pet točaka za naoružavanje Evrope koji bi mogao mobilizirati blizu 800 milijardi eura za odbranu.

“Evropa je spremna preuzeti odgovornost, može mobilizirati blizu 800 milijardi eura za troškove odbrane za sigurnu i otpornu Evropu”, izjavila je von der Leyen, predstavljajući plan koji predlaže čelnicima država članica EU-a koji će se u četvrtak okupiti na vanrednom samitu.

Plenković je rekao da Hrvatska planira da budžet za odbranu 2027. bude više od dvije i pol milijarde eura, “dakle peterostruko povećanje izdvajanja za obranu u praktički devet, deset godina, što je ogroman signal koliko je važan proces modernizacije i zamjene istočne tehnologije zapadnom”.

“Sve je to konzistentna politika tako da ćemo mi ove predstojeće godine sa svojim, ja bih rekao prije svega fiskalnim kapacitetom, ekonomskom snagom, pratiti veća izdvajanja za obranu radi sigurnosti naših građana i doprinosa Hrvatske međunarodnoj sigurnosti”, rekao je Plenković.

‘Srednji put’ u Ukrajini

Komentirao je sastanak ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i njegovog američkog kolege Donalda Trumpa, za koji je rekao da je za cilj imao “izgraditi partnerske odnose između nove američke administracije i Ukrajine”, no da “nije dobro završio”.

“Međutim, evo i današnji razgovori s predsjednikom Zelenskim i ova njegova maloprijašnja objava da je spreman nastaviti razgovore, da je spreman potpisati sporazum sa SAD-om, govori o tome da želi iskoristiti trenutak koji bi mogao dovesti do mira”.

Ukrajina je spremna što prije doći za pregovarački stol, objavio je ranije u utorak ukrajinski predsjednik Zelenski na društvenoj platformi X, dodajući da je spreman raditi pod “snažnim vodstvom” Trumpa kako bi se postigao dugotrajan mir.

Plenković je rekao da je hrvatska pozicija jasna: “Konačan mir ne smije nagraditi Rusiju kao agresora, ne smije dovesti do toga da Ukrajina kapitulira i ostane bez dijelova svog teritorija, da cijela politika koju je vodio zapadni svijet bude de facto ponižena”

“To bi bila situacija s kojom nitko ne bi mogao biti zadovoljan. Svi se slažu da je najvažnije sačuvati ljudske živote. U tom principijelnom i pragmatičnom pristupu naći će se sada nekakav srednji put”, dodao je Plenković.

Reaktivacija Rusije na međunarodnoj sceni

Na pitanje novinara o tome brine li ga što je Rusija zatražila zatvorenu sjednicu Vijeća sigurnosti UN-a zbog situacije u Bosni i Hercegovini, Plenković je rekao da “presuda koja se odnosi na (Milorada) Dodika nije pravomoćna presuda, na nju je moguća žalba”.

“Što će to na kraju biti, to ćemo još vidjeti. Mislim da su se tamo relativno brzo smirili tonovi unutar BiH. Što se tiče ruske inicijative, ne čudi me, ona dolazi u jednom kontekstu reaktivacije Rusije na međunarodnoj sceni i vjerojatno zbog toga žele skrenuti pozornost Vijeća sigurnosti na situaciju u BiH”.

Predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik je nepravomoćno osuđen na godinu dana zatvora zbog neprovođenja odluka visokog predstavnika, što je izazvalo ozbiljne političke napetosti i prijetnje blokadama državnih institucija od strane vlasti tog entiteta.

Rusija je pak na poticaj dužnosnika iz RS-a zatražila vanrednu sjednicu Vijeća sigurnosti UN-a posvećenu stanju u Bosni i Hercegovini a ona bi trebala biti održana 6. marta iza zatvorenih vrata, potvrđeno je iz više izvora.

Plenković je kazao da ne misli da to prijeti destabilizacijom susjedne zemlje.

“Ja ću sutra ovdje primiti (predsjednika HDZ BiH Dragana) Čovića, zanima me i njegov stav. Nama je naravno važna stabilnost cijele BiH, da skladno funkcionira … Hrvatska tu želi stabilnost i snažnu potporu dati Hrvatima kao konstitutivnom narodu”.