Građani Kosova izlaze na izbore

Na Kosovu se održavaju parlamentarni izbori, a biračka mjesta otvorena su u sedam sati.

Prema podacima Centralne izborne komisije u Prištini, pravo glasa ima 2.075.868 birača, od kojih je 104.924 registrirano za glasanje izvan mjesta prebivališta.

Na izborima učestvuje 28 političkih subjekata sa 1.280 kandidata, koji će se nadmetati za 120 zastupničkih mjesta, od čega je 10 rezervirano za predstavnike Srba, javlja Tanjug.

Podijeljena opozicija

Na izborima se očekuje pobjeda Samoopredjeljenja i njegovog čelnika, dosadašnjeg premijera Albina Kurtija, koji popularnost zahvaljuje čvrstoj politici prema Srbiji. No, vrlo podijeljena opozicija kritizira njegove ekonomske rezultate i smatra ih razočaravajućima, javlja Hina.

Socijaldemokratski premijer, koji je na vlasti od 2021. godine, i njegova vlada posljednjih su se mjeseci fokusirali na demontiranje posljednjih paralelnih institucija koje je finansirao Beograd u područjima Kosova gdje uglavnom žive Srbi.

Banke, pošte, porezna uprava, izdavanje srbijanskih tablica… Zatvorene su sve ispostave u kojima je Beograd zapošljavao hiljade ljudi i koje su srpskoj manjini omogućavale primanje penzija i socijalne pomoći.

Zabranjena je upotreba srbijanskog dinara od 1. februara 2024. godine, što se do tog datuma toleriralo.

“Kriminalne grupe više nemaju i nikad više neće imati moć. I više nema i nikad više neće biti ilegalnih registarskih tablica”, hvalio se Kurti na skupu u Mitrovici.

Takva politika mogla bi Samoopredjeljenju donijeti veliku pobjedu: prema najnovijim anketama stranka osvaja 50 posto glasova, gotovo jednako kao na prošlim izborima.

Napetosti u odnosima sa Beogradom

Godine Kurtijeve vlasti obilježene su čestim napetostima sa srpskom manjinom i Beogradom, posebno nakon neuspješnih razgovora u organizaciji Evropske unije 2023. godine.

U maju iste godine deseci pripadnika NATO-a povrijeđeni su u sukobima sa Srbima.

U septembru 2023. je grupa naoružanih Srba ubila kosovskog policajca, prije nego su se sklonili na nekoliko sati u manastir, a potom bježali u Srbiju.

Napad na vitalan kanal za kosovsku energetsku infrastrukturu, krajem novembra 2024. godine, ponovno je povećao napetosti.

To nikad nije pokolebalo Kurtija i njegovu čvrstu politiku prema Srbiji, iako to znači otuđivanje od međunarodne zajednice koja ga optužuje da je okrenuo leđa dijalogu.

Još sredinom januara Američka ambasada u Prištini izrazila je žaljenje što “stalne i nekoordinirane akcije kosovske vlade usmjerene na zatvaranje institucija koje podržava Srbija (…) potkopavaju težnje Kosova da se pridruži euroatlantskoj zajednici”.

Neki birači mu to zamjeraju, poput 31-godišnjeg Adnana Brahimija. “On više ne može uspješno voditi zemlju. Posvađao nas je sa svim našim saveznicima”, rekao je Brahimi AFP-u.

Drugi, pak, to vide kao kulminaciju nezavisnosti Kosova proglašene 2008. godine, koju Beograd nikad nije priznao.

“Svi bivši premijeri pravili su se da ne vide da je Srbija radila što je htjela u većinski srpskim sredinama”, rekao je Beqir Bytyqi, 33-godišnji učitelj iz Prištine koji će bez oklijevanja glasati za Kurtija.

Ekonomski nije uspio

Za njegove kritičare i desetke opozicionih stranaka, Kurti ekonomski nije uspio.

Kosovo je i dalje jedna od najsiromašnijih zemalja u Evropi, a od 2011. godine napustilo ga je gotovo 12 posto stanovništva.

Prema posljednjim podacima Svjetske banke, stopa siromaštva iznosila je 19,2 posto 2024. godine, a rast se uglavnom temeljio na potrošnji i investicijama u građevinarstvu, što velikim dijelom finansira dijaspora.

Opozicija smatra to opasnom situacijom.

Xhavit Haliti, kandidat desne Demokratske partije Kosova (PDK) i jedan od najžešćih Kurtijevih protivnika, optužio je socijaldemokrate da “nisu učinili ništa korisno za zemlju”.

Demokratski savez Kosova (LDK; desni centar) na čelu s ekonomistom Lumirom Abdixhikuom obećao je povećati plaće i penzije za 75 posto i proširiti sistem stipendiranja za najsiromašnije studente.

“Kurti je davao prazna obećanja”, prozivao je Abdixhiku kosovskog premijera tokom kampanje, nadajući se da je “građanima dosta”.

PDK, čiji su glavni čelnici u Haškom tribunalu optuženi za ratne zločine i LDK, najstarija stranka u zemlji koja je izgubila velik dio podrške nakon smrti svog čelnika Ibrahima Rugove, teško će do pobjede na izborima.

Kosovari s pravom glasa, uključujući dijasporu, izabrat će 120 zastupnika.

Gotovo stotinu promatrača iz Evropske unije, 18 iz Vijeća Europe i mnoštvo drugih iz međunarodnih ili lokalnih organizacija pratit će glasanje.