Picula: Ograničen ili nikakav napredak Srbije na putu ka EU

Izvjestilac Evropskog parlamenta (EP) za Srbiju Tonino Picula predstavio je danas pred Odborom za vanjske poslove nacrt izvještaja EP-a o Srbiji, u kojem je navedeno kako se “sa zabrinutošću primjećuje” da je ostvaren ograničen ili nikakav napredak u ispunjavanju mjerila za članstvo u EU-u u pregovaračkim poglavljima i ocjenjuje da nedostataka ima u oblastima kao što su vladavina prava, reforma javne uprave i usklađivanje s politikama EU-a.

Navodi se da je EP duboko zabrinut zbog, kako kažu, “sistemskih pitanja koja su istakli studentski protesti u Srbiji”, kao što su “pitanja vezana za građanske slobode, institucionalnu i finansijsku transparentnost i odgovornost” i osuđuju se “nasilni napadi na mirne demonstrante”.

Izražava se žaljenje i jer “nije postignut napredak” u Poglavlju 31 jer je “obrazac usklađivanja Srbije s vanjskopolitičkim stavovima EU-a uglavnom ostao nepromijenjen” i poziva da se bez odgađanja uskladi s restriktivnim mjerama EU-a i opštom politikom prema Rusiji.

U dokumentu se tvrdi da postoje izazovi u obezbjeđivanju nezavisnosti pravosuđa, naglašava se važnost usvajanja Zakona o Pravosudnoj akademiji i ocjenjuje da je postignut ograničen napredak u borbi protiv korupcije.

Dodaje se da će ukupni tempo pristupnih pregovora sa EU-om nastaviti da zavisi od opipljivog napretka u osnovnim vrijednostima, dijalogu Srbije i Kosova, kao i usklađivanja sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a, prenio je Tanjug.

Dijalog Srbije i Kosova

Primjećuje se napredak Srbije u usklađivanju s viznom politikom EU-a i poziva na potpuno usklađivanje s njom. Kada je riječ o dijalogu Srbije i Kosova, pozivaju se visoka predstavnica EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kaja Kallas i Evropska komisija da preuzmu proaktivniju ulogu u vođenju procesa dijaloga i traži se veća uloga EP-a u olakšavanju dijaloga.

Ponavlja se važnost konstruktivnog angažovanja vlasti Srbije i Kosova u cilju postizanja sveobuhvatnog pravno obavezujućeg sporazuma o normalizaciji odnosa i pozivaju obje strane da izbjegavaju jednostrane akcije koje bi mogle dovesti do eskalacije tenzija.

Istovremeno se poziva na poštovanje i punu primjenu svih prethodnih sporazuma, što, napominje se, uključuje uspostavljanje zajednice srpskih opština.

U dokumentu se tvrdi da postoje izazovi u obezbjeđivanju nezavisnosti pravosuđa, naglašava se važnost usvajanja Zakona o Pravosudnoj akademiji i ocjenjuje da je postignut ograničen napredak u borbi protiv korupcije.

Pozdravlja se pluralistički sastav Skupštine Srbije, s većom zastupljenošću političkih stranaka, uz ocjenu da su prijevremeni izbori i prekid u funkcionisanju vlade i parlamenta omeli napredak u reformama.

Navodi se i da je od ključne važnosti osiguravanje nezavisnosti ključnih institucija, među kojima je Regulatorno tijelo za elektronske medije (REM) i puna primjena svih preostalih i nedavnih preporuka OEBS/ODIHR-a i tijela Vijeća Evrope o izbornoj reformi u transparentnom i inkluzivnom procesu i prije bilo kakvih novih izbora.

U dokumentu se izražava saučešće porodicama 15 žrtava urušavanja nadstrešnice u Novom Sadu i poziva na “otvaranje potpunih i transparentnih pravnih postupaka” nakon istrage koju vode organi vlasti.

Smanjiti energetsku zavisnost od Rusije

Pozdravlja se “djelimičan napredak Srbije ka razvoju funkcionalne tržišne ekonomije s pozitivnim rastom BDP-a”, uz ocjenu da su potrebne značajne reforme na tržištu rada, u obrazovanju i javnoj upravi.

Pozdravlja se i aktivno angažovanje Srbije u provođenju novog Plana rasta za Zapadni Balkan i poziva na “reprogramiranje relevantnih sredstava” EU-a, kako bi se više sredstava preusmjerilo na podršku reformama pravosuđa i mjere za borbu protiv korupcije.

Konstatuje se i zakonodavni napredak u oblastima životne sredine i klimatskih promjena i poručuje da je važno da se diverzifikuje snabdijevanje Srbije energijom, kako bi se smanjila njena zavisnost od Rusije.

Također se konstatuje memorandum o razumijevanju između EU-a i Srbije, kojim se pokreće strateško partnerstvo o održivim sirovinama, lancima vrijednosti baterija i električnim vozilima i navodi kako EP smatra da promocija najviših ekoloških standarda i dijalog s pogođenim stanovništvom, naučnom zajednicom i civilnim društvom trebaju biti u središtu svakog takvog strateškog partnerstva.

Članovi Odbora EP-a za vanjske poslove do 6. marta moći će podnijeti amandmane na ovaj nacrt izvještaja, o kojem će se potom glasati pred ovim odborom krajem aprila.

Nakon toga bi, najvjerovatnije u maju, trebalo biti održano glasanje o prijedlogu rezolucije na plenarnoj sjednici Evropskog parlamenta.

Rezolucije EP-a nisu pravno obavezujuće.